Da li Makronov hladan tuš za Balkan znači i definitivno “zbogom” proširenju EU?

Francuski predsjednik Emanuel Makron još jednom je ponovio da ima rezerve prema proširenju Evropske unije. Makronova izjava od utorka bila je novi “šamar u lice” Zapadnom Balkanu, u prvom redu Crnoj Gori Srbiji, koje su najdalje odmakle u procesu evrointegracija.

Izrevoltiran bezuspješnim konsultacijama o raspodjeli vodećih funkcija unutar EU, Makron je juče ponovo pozvao na njenu institucionalnu reformu.

– Moramo da pojednostavimo procedure kako bismo na brži, snažniji i demokratičniji način zajedno napredovali. U tom smislu skeptičan sam u vezi s pričama o tome da je budućnost EU u novom proširenju, a u situaciji kada vidimo da nas 28 ne možemo da se dogovorimo. Odbijam svako proširenje prije duboke institucionalne reforme EU – poručio je francuski predsednik.

Makron je ponovio ono što je i početkom ove godine prilikom posjete francuske ministarke za evropske poslove Emili Loazo Beogradu, koja je tada jasno rekla da “sadašnje stanje EU ne omogućava proširenje članstva”.

I tada, ali i sada, Francuska je prektično stavila “rampu” na nova članstva dok se EU ne reformiše, što je inače dobro poznat stav francuskog predsjednika.

Kraj proširenju?

“Ne mislim da je ovo kraj proširenja, tim prije što je vrlo skoro 13 zemalja EU govorilo o proširenju Zapadnog Balkana, koje ima njihovu podršku. Međutim, ono što je sada već sasvim izvjesno jasno jeste da Srbija i Crna Gora nemaju šanse da do 2025. godine uđu u EU jer i same imaju prije toga da obave veliki dio posla. To, međutim, ne znači da se u međuvremenu neće desiti ono što Makron zagovara, reforma unutar unije “, kaže Strahinja Sekulić iz Centra za evropske politike.

Kako kaže, on bi izjavu francuskog predsjednika shvatio kao ozbiljno upozorenje kada je riječ o prisupanju Zapadnog Balkana, u smislu da tim zemljama neće biti lako.

“Sada, pored Njemačke i Holandije, i Francuska ozbiljno posmatra cijelu priču. Ipak, 2025. godina nije opcija, čak ni matematički jer, ako pogedamo dinamiku otvaranja i zatvaranja poglavlja, do 2023. godine (dvije godine potrebno za ratifikaciju) nema šanse da otvorimao i zatvorimo sva poglavlja, iako su neka od njih sasvim spremna”, priča Subotić.

“Ipak, sve ovo ne znači da se EU u narednim godinama neće reformisati. Na sve to treba dodati i da najmoćnija žena EU Angela Merkel odlazi sa političke scene nakon isteka mandata, pa Makron ima još veće breme da reformiše EU”, objašnjava Subotić, koji kaže da je francuski predsjednik u utorak zapravo izrazio nezadovoljstvo ishodom sastanka Evropskog savjeta kada 28 članica nije moglo da se dogovori oko toga ko će biti ključni ljudi u evropskoj administraciji (što se na kraju ipak dogodilo).

(Blic)