Christine Lagarde zamijeniće poziciju u Međunarodnom monetarnom fondu mjestom prve žene koja će voditi monetarnu politiku u eurozoni u vrijeme kada su ekonomiji Unije potrebni novi podsticaji.
Lagarde će biti imenovana za nasljednika Marija Draghija na mjestu predsjednika ECB-a kada njen osmogodišnji mandat završi 31. oktobra. Evropski čelnici okrenuli su se 63-godišnjoj advokatici i bivšoj francuskoj ministarki finansija u utorak.
Lagarde je u izjavi kazala kako je “počašćena što je nominirana” i privremeno će se odreći odgovornosti prema MMF-u, dok zastupnici u EU ne potvrde njeno imenovanje.
“Izabrana je jer je preuzela neupitnu vodeću ulogu u MMF-u i mislim da ko god to može učiniti, može voditi i ECB”, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel. Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je: “Ona ima kvalitete i kompetencije za ECB. Ima kredibilitet na tržištima”.
Premještanjem iz Washingtona u Frankfurt, Lagarde će biti zadužena za vođenje monetarne politike u 19-članoj euorzoni za koju je Draghi već signalizirao da će trebati više pomoći, vjerovatno u obliku nižih kamatnih stopa i možda nastavka kvantitativnog popuštanja. Inflacija je tek na pola cilja ECB-a koji je nešto manje od 2% uprkos godinama negativnih stopa i 2,6 triliona eura vrijednog programa kupnje obveznica.
Investitori će se vjerovatno kladiti da će Lagarde, kao iskusni borac za krizu, dijeliti Dragijev ukus za agresivnu i inovativnu monetarnu politiku, pogotovo zato što njeno imenovanje znači da je predsjednik Bundesbanke Jens Weidmann otpao iz konkurencije.
Konačno pametna odluka, koja upućuje da EU možda još uvijek nije ubijena orgijama EK-ratske jalove birokratije.