Biro rada pun ekonomista i pravnika

Za samo 10 godina, broj pravnika i ekonomista na birou rada više se nego udvostručio – sa 600 na više od 1.300.

Dok sa Univerziteta Crne Gore (UCG) ističu da su posljednjih godina prepolovili broj slobodnih mjesta na Pravnom i Ekonomskom fakultetu i da problem treba tražiti na drugim adresama, iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) poručuju da je potrebno sprovesti nepopularne mjere kako bi se ovaj dugogodišnji problem riješio.

“UCG je već značajno smanjio broj mjesta 2017. godine kada je Ministarstvo prosvjete sprovelo postupak licenciranja ovih fakulteta. U odnosu na prethodni period (prije 2017), ovo smanjenje iznosi preko 60 odsto na Pravnom i Ekonomskom fakultetu UCG. Ove godine UCG je predložio Vladi Crne Gore da se na Pravnom fakultetu, odjeljenje u Bijelom Polju, ne vrši upis na prvu godinu studija za koju je predviđeno 50 mjesta prema licenci”, odgovoreno je “Vijestima” sa državnog Univerziteta.

Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje 2009. godine bilo je 600 nezaposlenih pravnika i ekonomista.

Prema podacima ZZZ, na evidenciji nezaposlenih početkom juna bilo je 727 ekonomista i 595 pravnika, što je ipak 10,47, odnosno 7,18 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine.

Pravni i Ekonomski fakultet ove godine nude po 240 besplatnih indeksa.

Iz najviše obrazovne institucije u Crnoj Gori smatraju da je za detaljniju analizu situacije na tržištu rada neophodno uzeti u obzir i činjenice da, između ostalog, podaci ZZZ uključuju i podatke studenata koji su završili ekonomiju i pravo i na ostalim univerzitima u zemlji i regionu, da je broj diplomiranih u odnosu na broj upisanih studenata na ta dva fakulteta UCG niži od pojedinih fakulteta iz zemlje i regiona, da upravo te dvije profesije bilježe trend povećanog interesovanja u većini svjetskih obrazovnih sistema (OECD 2017).

“Prema našim podacima, većina studenata koji ne uspiju da se upišu na Pravni i Ekonomski fakultet UCG, upisuju iste fakultete na drugim Univerzitetima iz zemlje i regiona, tako da na godišnjem nivou ukupan broj diplomiranih ekonomista i pravnika u Crnoj Gori ostaje nepromijenjen (koliko god UCG smanjivao upisnu kvotu)”, odgovorili su sa UCG, na čijem je čelu rektor Danilo Nikolić.

Na pitanje “Vijesti” da li su pri donošenju odluke o broju mjesta na ta dva fakulteta vodili računa o situaciji na tržištu, istakli su da kontinuirano rade na usaglašavanju upisnih kvota sa potrebama tržišta.

Iz ZZZ, na čijem je čelu Suljo Mustafić, “Vijestima” su kazali da svakog marta pripremaju analizu stanja i kretanja na tržištu rada za potrebe upisne politike.

“Analiza obuhvata obim i strukturu ponude, tražnje i zapošljavanja. Tržište rada se analizira sa makro, regionalnog i mikro nivoa, sa aspekta nivoa kvalifikacija, grupa zanimanja i zanimanja. Analiza se dostavlja svim institucijama relevantnim za kreiranje upisne politike – Ministarstvu prosvjete, UCG, Centru za stručno obrazovanje… koje prilikom kreiranja upisne politike uzimaju u obzir rezultate stanja i kretanja na tržistu rada koji su dobijeni ovom analizom”, navodi se u odovoru.

Iz ZZZ, ali i iz Ministarstva ističu da su te dvije profesije, uprkos velikom broju na birou rada, istovremeno i među najtraženijima na tržištu.

Direktorica Direktorata za visoko obrazovanje u Ministarstvu Mubera Kurpejović kazala je prošle nedjelje da je, na primjer, prošle godine zaposleno 450 diplomiranih ekonomista i bečelora ekonomije i 400 diplomiranih pravnika, specijalista i bečelora prava.

Za predstavnicu CGO Miru Popović, 1.300 nezaposlenih pravnika i ekonomista snažan su pokazatelj dubine socioekonomske krize u društvu

“Neće biti jednostavno sada uspostaviti balans na tržištu rada, radi se i o potrebi sprovođenje nekih nepopularnih mjera, a znamo da vlasti od toga bježe u predizbornim i izbornim godinama. Kako su nama takve godine realnost, problem samo raste, umjesto da se mladi i modaliteti njihovog zapošljavanja stave kao prioritet kako ne bi sve više njih sanjalo da ode iz Crne Gore”.

Dodaje da se zakasnilo sa prvovremenom reakcijom, ali da se mora reagovati i spriječiti dalja eskalaciju problema.

Podsjeća da su posljednji relevantni podaci i pokazatelji o procentu visokoobrazovanih u Crnoj Gori iz 2011. godine, kada je rađen popis stanovništva. Tada je bilo 17 odsto visokoobrazovanih ljudi.

Popović kaže da očekukuje da je taj procenat danas značajno viši.

“Kako su mladi visokoobrazovani ljudi oni koji najteže dolaze do posla, potrebno je izvršiti analizu potreba tržišta rada i uskladiti je sa ponudom ustanova visokog obrazovanja. Crna Gora ima problem sa nerazvijenom prvredom pa je potrebno raditi na pripremi kadrova za one poslove koje mogu obavljati i od svog rada živjeti. Ne može se očekivati da sa ovakvom situacijom na tržištu rada možemo zaposliti svakog pravnika i ekonomistu koji završi fakultet, ali u vrijeme razvijanja brojnih novih poziva za koje ih je moguće, uz minimalne troškove obučiti, moramo osmisliti kako zadovoljiti i ljude i tržište rada, jer ovako njihovi kapaciteti propadaju a oni su ključna karika za dalji razvoj društva na putu ka EU”.

Ona je ocijenila da se na svim fakultetskim jedinicama moraju više razvijati takozvane meke vještine koje pomažu boljoj i bržoj adaptaciji na tržištu rada.

Izvor: Vijesti online

Check Also

Minimalna potrošačka korpa u oktobru iznosila 645,10 eura

Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe za oktobar ove godine iznosila je 645,10 eura. Od ukupne …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *