Američki milijarderi traže da se uvede porez na imovinu najbogatijih

Grupa koju čini 19 američkih milijardera, na inicijativu Džordža Soroša i suosnivača Fjesbuka Krisa Hjuza, uputila je zajedničko pismo predsjedničkim kandidatima za perdstojeće izbore 2020. godine u SAD, u kojem traže da se uvede savezni porez na imovinu najbogatijih, kako bi se zaustavio zabrinjavajući rast nejednakost među američkim stanovništvom.

Porez bi se odnosio na 0,1% najbogatijih Amerikanaca, a novac iz ovih izvora bi se upotrijebio za ulaganja u sektore poput obnovljivih izvora energije, besplatnih vrtića za svu djecu, otpisivanje studentskih kredita, obnovu infrastrukture, kao i za poresko rasterećenje najsiromašnijih domaćinstava.

„Amerika ima moralnu, etičku i ekonomsku odgovornost da više oporezuje bogate. Uvođenje takvog poreza je u interesu naše države“, ističu potpisnici pisma. Prema njihovim procjenama, oporezivanje najbogatijih Amerikanaca donijelo bi saveznom budžetu dodatnih tri biliona dolara u idućih deset godina. U svom predlogu navode i argumente da inicijativa za „umereno oporezivanje“ najbogatijih uživa podršku velikog broja građana Sjedinjenih Država. Naime, 74 odsto birača podržava takvu ideju, uključujući i 64 odsto simpatizera Republikanske stranke.

Sve veći jaz između najbogatijih i ostatka stanovništva u SAD potvrdila je i nedavna studija centralne banke FED. U njoj se navodi da je u protekle tri decenije imovina najbogatijih jedan posto građana porasla za 21 bilion dolara. S druge strane, imovina donje polovine stanovništva na imovinskoj ljestvici istopila se za 900 milijardi dolara. Prema podacima Nacionalne kancelarije za ekonomska istraživanja, najbogatijih 0,1 odsto Amerikanaca posjeduje gotovo 20 odsto imovine u SAD, koliko posjeduje i 90 odsto ukupnog stanovništva. Još tokom sedamdesetih godina prošlog vijeka, najbogatiji sloj posjedovao je sedam odsto nacionalnog bogatstva.

Problem je u tome što rastuća nejednakost nije samo moralno i socijalno pitanje, već postaje kočnica za dalji privredni rast, na šta su u posljednje vrijeme upozoravali i Džejmi Dimon, prvi čovjek banke JP Morgan, kao i poznati investitor Voren Bafet.

Potpisnici pisma, međutim, najviše insistiraju na konceptu koji je objavila demokratska senatorka iz Masačusetsa Elizabet Voren. Ona je predložila da se na imovinu vrijednu 50 miliona dolara, kao što su hartije od vrijednosti, jahte, automobili i umjetnička djela, uvede porez po stopi od dva odsto. Sa dodatnih jedan odsto oporezivala bi se imovina vrijednija od milijardu dolara. Elizabet Voren je izračunala da bi njen predlog obuhvatio 75.000 domaćinstava, a prikupio bi 2,75 biliona dolara tokom deset godina.

Sličan predlog je prije neki dan iznio i član Demokrata Berni Sanders, ali je njegova meta prije svega Vol Strit. Sanders je iznio ideju da država preuzme otplatu studentskog duga, proisteklog iz kredita koje je podiglo 45 miliona Amerikanaca radi finansiranja svog obrazovanja. Dug iznosi 1,6 biliona dolara, a bankama bi bio otplaćen oporezivanjem finansijskih transakcija na berzi, a ne od ličnih prihoda milijardera.

Check Also

Uspijeh se uvijek isplati: Sutjeska do sada prihodovala oko 1,2 miliona eura od kvalifikacija za LŠ

Fudbaleri Sutjeske napravili su istorijski uspijeh kada su nakon penal serije savladali šampiona Slovačke, ekipu …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *