Šta je pokazao globalni eksperiment “izgubljenog novčanika”?

Klasična ekonomska teorija ukazuje na to da što je veće iskušenje, to je veća vjerovatnoća da ćemo biti nepošteni.

Nova je studija, međutim, tu teoriju okrenula “naopako” i otkrila da će altruizam i snažna averzija da same sebe gledamo kao lopove prevagnuti nad koristoljubljem, piše “La Times”.

Tim naučnika sproveo je veliki eksperiment u 355 gradova u 40 zemalja, u jednom od najopsežnijih dosadašnjih istraživanja o preplitanju ekonomije i psihologije.

Rezultati objavljeni u časopisu “Science” otkrivaju i velike razlike između zemalja. Ali dok nivoi građanskog poštenja podosta variraju od zemlje do zemlje, jedna je stvar nevjerovatno konstantna – novčanici s novcem vraćali su se češće od onih u kojima novca nije bilo.

Globalni prosjek povratka izgubljenog novčanika bez novca iznosi 40 odsto, a onoga s novcem 51 odsto.

“Dokazi sugerišu da ljudi imaju averziju prema tome da se smatraju lopovima”, rekao je jedan od autora Alain Kon sa Univerziteta “Mičigen”.

Kada je u pitanju vraćanje novčanika bez novca na vrhu liste poštenja su Švajcarci, Norvežani i Holanđani koji su ih vraćali oko 70 odsto, a na dnu Peruanci i Marokanci s manje od 20 odsto i Kinezi sa samo deset odsto.

Danci, Šveđani i Novozelanđani s više od 80 odsto predvode one koji su najviše vraćali novčanike s novcem, a na dnu su Kenijci, Peruanci i Meksikanci s manje od 20 odsto.

Studija je sprovedena tako da su asistenti u istraživanju “izgubili” 17.000 identičnih novčanika u bankama, u pozorištima, muzejima, poštama, hotelima, policijskim ustanovama i na sudovima.

U svakom je bio popis za kupovinu, ključ, tri posjetnice na lokalnom jeziku s izmišljenim, ali uobičajenim imenima i imejl adresama. To je nalaznicima trebalo da sugeriše da je vlasnik neki “zemljak”.

Možda je 13.5 dolara bilo toliko malo da se ljudi nisu htjeli zamarati krađom, zapitao se jedan od autora Kristijan Zund, s ciriškog univerziteta.

Zato su naučnici proširili eksperiment na način da su u tri zemlje, Poljskoj, SAD i Britaniji, u novčanicima ostavili iznose u kojima je bila protivrednost od otprilike 94 dolara.

Više gotovine donijelo je još više poštenja. Novčanici s većim iznosom vraćani su u prosjeku 72 odsto, znatno više nego onih bez novca ili s manjim iznosom.

Ekonomisti su bili iznenađeni. “Zašto ljudi više vraćaju novčanike s više novca?”, ponovo se zapitao Zund.

Možda su bili u strahu da će imati problema sa zakonom ako zadrže veći iznos. Autori su zato provjerili jesu li stope povratka bile više ako je novčanik izgubljen na mjestima koje pokrivaju sigurnosne kamere ili je bilo svjedoka. Ispostavilo se da to nije činilo razliku.

Zato su “nalazače” jednostavno pitali – zašto? Zadržavanje novčanika bez novca nije se činilo kao krađa, rekao je Zund. “S novcem, odjednom se to činilo kao krađa, a još i više kada je u novčaniku bilo više novca”.

Drugim riječima, što je više novca bilo u izgubljenom novčaniku, veća je i psihološka cijena gledanja na sebe kao na lopova. A to je cijena koju ljudi nisu hteli da plate.

Check Also

Nacrt zakona o budžetu: Još da zaposleni osjete ukidanje kriznog poreza

Nacrtom zakona o budžetu za 2020. godinu planirano je da državna kasa bude teška 2,57 …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *