Ukradena umjetnost: najveće pljačke umjetničkih djela

Zločini u oblasti umjetnosti i kulturnih dobara vremenom su postali unosna preduzetnost sa procijenjenim gubicima u milijardama dolara godišnje. U prilog tome govore i činjenice da FBI ima tim koji se bavi tim zločinima.

Naime, postoji arhiva pod nazivom The National Stolen Art File (NSAF), kao i najveća baza privatnih podataka o nestalim i ukradenim umjetninama, na čijem sajtu se možete informisati o uslugama i povratku umjetničkih djela, osiguravajućim agencijama i agencijama za sprovođenje zakona širom svijeta.

Nacističko oduzimanje umjetnina

Vjerovatno najveća krađa umjetničkih dela ikada desila se za vrijeme Drugog svjetskog rata. Hitler, kao neuspješni umjetnik, želio je da osnuje muzej evropske umjetnosti sa klasičnim djelima, dok će degenerisana umjetnost, poput modernih djela kubizma, futurizma, dadaizma, biti uništena.

Konfiskovali su umjetnine iz mnogobrojnih muzeja, privatnih kolekcija, otimali su od imućnih Jevreja, kako slike tako i književna djela, srebro, zlato, kristal, ukrase, rukopise, nacrte, sklupture, itd. Mnogi muzeji su posle pljačkanja uništeni, organizovane su javne izložbe i prodaje izopačene umjetnosti, javna paljenja, aukcije, kako javne tako i privatne.

Iako je mnogo toga vraćeno u godinama posle rata, procjenjuje se da je oko 20% evropske umjetnosti oteto, a oko 100,000 predmeta nije nikada nađeno ni vraćeno zakonitim vlasnicima. Od toga su, na primjer, neka djela Van Goga, Ćilibarska soba i Rafaelov Portret mladog čovjeka (vrijednost: 100 miliona dolara).

Među vraćenim nalazi se portret Adele Bloh-Bauer (135 miliona dolara).

Neka značajna djela nalaze se u sumnjivo stečenim zbirkama kolekcionara kao što je na primjer, Emil Georg Birle koji se obogatio prodajom oružja Hitleru. U njegovoj zbirci je Pol Sezan – Dječak u crvenom prsluku (110 miliona dolara), Edgar DegaPol Gogen, Klod MonePjer August RenoarAmadeo Modiljani, Vinsent Van Gog. I jedno od najpoznatijih vraćenih umjetničkih dela jeste Mikelanđelova Bogorodica iz Briža koju su pronašli agenti Monuments Men-a.

Mona Liza

Ako ste mislili da je nemoguće ukrasti najpoznatiju sliku na svijetu, varate se!

Avgusta 1911. godine, Mona Liza (100 miliona dolara) je ukradena iz Luvra. Isprva se mislilo da je lopov neko od modernih neprijatelja klasične umjetnosti, pa je ispitivan avangardni pjesnik Gijom Apoliner, a za njim i Pablo Pikaso. Dokazi nisu postojali.

Dvije godine nakon toga, uhapšen je Vićenco Peruđa u pokušaju da se otarasi slike u Italiji. Peruđa je ušao u muzej obučen u radničko odijelo, sliku sakrio pod odijelo i išetao.

Ono što nije tada shvatao jeste da ju je učinio najpoznatijim umjetničkim djelom na svijetu, kada je osvanula na svim naslovnim stranicama, jer prije toga, nije bila ništa poznatija od ostalih Da Vinčijevih djela.

Kada je uhapšen, rekao je da je pokušavao da bude nacionalni heroj i samo je htio da vrati sliku svojoj domovini. Bio je osuđen na samo sedam mjeseci zatvora.

Krađa muzeja The Kunsthal

Ukupna vrednost procenjena je na 24 miliona dolara, a sva dela su uništena. Kada su lopovi uhapšeni, jedan od lopova je priznao da je njegova majka spalila slike u rerni kako bi se otarasila dokaza protiv sina. Iako su pronađeni neki ostaci, nema čvrstih dokaza, pa se slike smatraju nestalim.Oktobra 2012. godine lopovi su za svega tri minuta odnijeli sedam vrijednih dela, među kojima su Gogen „Femme devant une fenêtre ouverte, dite la Fiancée”, Mone „Charing Cross Bridge, London”, Pikaso „Harlequin Head”.

Van Gogova djela

Iz Van Gogovog muzeja 2002. lopovi su odnijeli dvije slike u vrijednosti od 3 miliona dolara tako što su se uspjeli merdevinama ostavljenim dan prije i iznijeli ih kroz prozor. Počinioci su uhvaćeni, a Pejzaž u Sheveningenu Vernici na izlasku iz reformatorske crkve u Nuenenu pronađeni su u Napulju kod mafijaškog klana Kamore tek 2016. godine.Van Gogova dela nestajala su i u godinama nakon rata. Slika Cvijeće maka u vrijednosti od 55 miliona dolara dva puta je ukradena i smatra se nestalom. Ovo djelo jedno je od umjetnikovih posljednjih prije nego što je izvršio samoubistvo 1889. godine.

Pikasov Golub

Maja 2010. Godine, u sedam sati ujutru, ukradeno je pet slika u vrednosti od 500 miliona eura.

Lopov je ušao kroz prozor, skinuo slike iz ramova, uključujući i Pikasovu sliku Golub sa zelenim graškom (140 miliona dolara).

Lopov, uplašen, sliku je bacio u kantu za đubre neposredno posle krađe i slika je izgubljena prije nego što su vlasti mogle da reaguju.

Sezanov Dječak u crvenom prsluku

Događaj koji je najviše uzburkao javnost, označen je kao najveća evropska pljačka i u istoriji Švajcarske.

Jednog nedeljnog popodneva 2008. godine, pola sata prije zatvaranja Muzeja fondacije Emila Birlea, tri maskirana muškarca upala su preteći oružjem i velikom brzinom odnijeli četiri djela u vrijednosti od 164 miliona dolara: Pol Sezan Dječak u crvenom prsluku, Vinsent Van Gog Grana kestena u cvatu, Klod Mone Makovi blizu Veteja, Edgar Dega Grof Lepik i njegove kćerke.

Pol Sezan „Dječak u crvenom prsluku”
Degaova slika je vraćena u tajnosti. Pikasove slike pronađene su u Beogradu 2011. godine, a samo šest mjeseci kasnije u spektakularnoj potjeri pronašli su Sezanovu sliku u istom gradu. Uhapšeni su članovi Pink Pantera kada su pokušali da prodaju sliku, a ona je bila sakrivena ispod krova kamioneta.Muzej Izabele Stjuart Gardner

Najpoznatija svjetska pljačka umjetnina, izvršena 1990. godine u vrijednosti od 500 miliona dolara, do danas nije rasvijetljena.

Dva muškarca maskirana kao policajci, pod izgovorom da se javljaju na poziv, savladali su obezjbeđenje i ukrala trinaest djela Rembranta, Vermera, Degaa i Manea, predmete stare 3,000 godina, antikvitete iz dinastije Šang, i to sve za devedeset minuta.

Među nestalim djelima je Rembrantovo Oluja na Galilejskom moru (3,4 miliona dolara) i Vermerovo djelo Koncert (200 miliona dolara).

Ukradena su djela bez neke logike i smisla, neka isječena iz ramova, druga izbijena, ostavljene su slike mnogo vrijednije, svi predmeti su se nalazili na drugom spratu osim Manea, koji je bio na prvom gdje detektori pokreta nisu zabilježili nikakve aktivnosti, nije bilo mnogo forenzičkih dokaza, a fizički opis lopova je bio poznat u nekoj mjeri.

Osumnjičeni su bili sami čuvari muzeja, dileri umjetnina, lopovi, mafija, narko karteli, irska vojska, ali niko nije optužen i djela nisu nađena do danas. Slučaj je zastario pa niko i neće biti optužen. FBI je raspisao nagradu od 10 miliona dolara za informacije koje će dovesti do pronalaska umjetnina.

Prazni okviri ukradenih slika vise i danas u muzeju kao podsetnik na krađu i nadu da će se slike jednog dana ipak vratiti.

Check Also

Kompanija Carine potpisala ugovor sa Iberostarom: Pozitivne implikacije po turizam Crne Gore (video)

Kompanija “Carine”, potpisala je ugovor sa španskim turoperatorom “Iberostar”. Ta saradnja, kako je ocijenio vlasnik …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *