Njemačka počinje sa naplatom putarine

Evropski sud odlučuje o tome da li će Njjemačkoj biti dozvoljeno da uvede putarine na autoputeve. One bi, prije svega, mogle da po džepu pogode strane vozače. Pritom je eventualna finansijska korist – sporna, piše Dojče vele (DW).

Ukoliko do uvođenja putarina dođe, svi će morati da nabave odgovarajuće vinjete – onakve kakve koriste recimo Slovenija ili Austrija. Kod automobila koji su prijavljeni u Njemačkoj, vlasnici bi, međutim, trebalo da dobiju neku vrstu povraćaja preko poreza. To znači da njemačkim vozači u stvari ne bi imali dodatne troškove.

Protiv tog plana tužbu je podnijela Austrija, a podržala ju je Holandija. Argument Austrijanaca glasi: putarina je nespojiva s evropskim ugovorima, jer ona diskriminiše Austrijance i sve druge građane EU s izuzetkom Njemaca. Austrija se poziva na zabranu diskriminacije za građane Unije.

Početkom februara, državni pravobranilac Suda EU u svojoj ekspertizi je naveo da ne sumnja u ispravnost odluke o uvođenju putarina. Prema njegovoj procjeni, stav Austrije o tome da se drugi građani EU time u Njemačkoj diskriminišu, bazira se na “nesporazumu“. Njemački i strani vlasnici vozila ne mogu se uporediti, jer stranci ne moraju da plaćaju njemački porez na vozila.

Ta procjena važi kao uputstvo i na osnovu nje bi sud mogao da odbije tužbu.

Ekspertiza, doduše, nije obavezujuća, ali se u praksi pokazalo da sudije Suda Evropske unije često slede to mišljenje, navodi DW.

Njemački ministar saobraćaja Andreas Šojer – inače iz redova bavarske CSU čije je izborno obećanje i bilo da će uvesti putarine – želi da već u oktobru naredne godine počne s naplatom. Pripreme za to već sada su u toku.

Država je tako još protekle godine sklopila ugovore s preduzećima koja bi time trebalo da se bave. Naplata je zamišljena putem vinjeta na deset dana, dva mjeseca ili godinu dana, a njihova cijena zavisila bi od količine štetnih izduvnih gasova vozila.

Tako bi vinjeta za deset dana koštala između pet i petnaest eura, ona za dva mjeseca između 16 i 30, a ona za godinu dana između 74 i 130 evra. Osnova za izračunavanje te cijene je kombinacija euro-norme i veličine vozila. Vinjete bi mogle da se kupe preko interneta, mobilne aplikacije ili na određenim stanicama na autoputevima.

Zarada bi trebalo da se utroši za izgradnju novih i popravku postojećih puteva.

Prema aktuelnim računicama, njemačka država bi mogla da ubire putarinu od oko 3,85 milijardi eura godišnje. Od toga bi tri milijarde dolazile od njemačkih vlasnika, što bi se, međutim, ponovno vratilo preko poreza. Ostalih oko 850 miliona eura stizalo bi od stranih vozača.

Na održavanje i kontrolu sistema puteva, prema procjenama, Njemačka troši oko 245 miliona eura. Prema tome, oko 600 miliona moglo bi da se uloži u izgradnju i obnovu putne mreže.

Te kalkulacije su, međutim, sporne.

“Prvih godina nakon uvođenja putarina može se očekivati deficit od deset do 155 miliona eura“, navodi se u ekspertizi Foruma ekološko-socijalne tržišne ekonomije (FÖS), urađenoj po nalogu poslaničke grupe Zelenih u Bundestagu.

Razlog za to, kako piše u toj ekspertizi, jesu izmjene prvobitnog koncepta. Iako bi dobitak od naplate vinjeta za strane automobile trebalo da poraste, stvarni dobitak umanjio bi povraćaj novca zbog poreskih olakšica za vozila koja ispunjavaju normu euro-6, navodi FÖS i dodaje da bi morala da se uzme u obzir i makroekonomska šteta koja bi nastala manjim obimom pograničnog prometa.

Ministarstvo saobraćaja, međutim, i dalje ostaje pri svojim kalkulacijama.

“Deficita neće biti”, rekla je krajem maja jedna portparolka ministra saobraćaja Šojera, podsjeća u tekstu Dojče vele.

Check Also

Najviše stranih kompanija u Podgorici

Najviše preduzeća koja su u stranom vlasništvu u Crnoj Gori u prošloj godini bilo je …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *