Zašto EU drži Balkan u čekaonici?

Dodajte komentar

„Koliko god se vrh Evropske unije trudio, nema konsenzusa o nastavku proširenja na Balkan. Model ‘reforme u zamjenu za integraciju’ stavljen je van snage“, piše novinar Andreas Ernst u tekstu za Noje cirher cajtung.

Ernst, ranije dugogodišnji dopisnik iz Beograda i jedan od najboljih poznavalaca Balkana na njemačkom govornom području, osvrće se na odlaganje odluke o početku pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk je sredinom sedmice u Briselu rekao makedonskom predsjedniku Stevi Pendarovskom da je Skoplje „uradilo sve što je EU očekivala“, ali da ipak „nisu sve članice EU spremne da narednih dana donesu odluku o početku pregovora“.

Kako je DW pisao, odluka je pomjerena za jesen.

„Da raspoloženje u mnogim članicama EU ne ide u prilog proširenju pokazuje već činjenica da je Evropska komisija svoje godišnje izvještaje o napretku objavila tek nakon Evropskih izbora kako svojom preporukom o početku pregovora ne bi dala municiju desničarskim partijama u Zapadnoj Evropi koje se protive integracijama“, piše Andreas Ernst za švajcarski Noje cirher cajtung.

“Za sada samo Srbija i Crna Gora pregovaraju sa Briselom i to napreduje traljavo. Koliko je cijeli proces klimav pokazuje holandska inicijativa kojom se od Brisela traži da se posle deset godina ukine vizna liberalizacija za Albaniju. U Hagu se žale na kriminalne mreže i ilegalnu migraciju iz te zemlje“, dodaje se u tekstu.

„Slaba je utjeha što se trinaest zemalja, predvođene Italijom, Poljskom i Austrijom, u zajedničkom saopštenju zalažu za početak pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Poljska je osim toga pokrenula i drugu sličnu inicijativu istočnoevropskih članica EU. Baš kao ranije Britanci, ove zemlje argumentuju da proširenje treba da bude prioritet u odnosu na produbljenje zajednice država. Zato naime što onda članice zadržavaju više suverenosti“, piše Ernst.

On podsjeća i na nedavne riječi visoke predstavnice EU za spoljnu politiku Federike Mogerini koja je u makedonskom slučaju rekla da se napori kandidata za EU moraju prepoznati i da će u suprotnom EU izgubiti na kredibilitetu u regionu i šire. „Ali pozivi Mogerini ne menjaju stvar: više ne funkcioniše sistem razmjene u kojem države kandidati trampe reforme i geopolitičko dobro vladanje u zamjenu za integracione korake ka EU.“

O istoj temi piše bečki Viner cajtung: „Ne, ne i ne – otpor Holandije i Francuske proširenju EU liči na inat djece koja nikako ne žele da puste i druge da se igraju“, piše u tekstu. „Skepsa prema uvećanju EU prije svega u vlastima zapadne i sjeverne Evrope oslikava skepsu građana tih zemalja.“

Izvor: Deutsche Welle

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *