UN: Pad stranih direktnih investicija u Crnoj Gori za 12 odsto

1 komentar

Region Zapadnog Balkana prošle godine zabilježio je rast stranih direktnih investicija, uprkos negativnom trendu u cijelom svijetu, pokazuje izvještaj tijela UN.

Dok su u cijelom svijetu strane direktne investicije pale za 13 odsto na 1,3 biliona dolara, u regionu Zapadnog Balkana, koji je u izvještaju označen kao Jugoistočna Evropa i dio šireg regiona privreda u tranziciji, došlo je do rasta od 33 odsto na 7,4 milijarde dolara.

Prema “Izvještaju o investicijama u svijetu 2019” Konferencije UN o trgovini i razvoju (UNCTAD), najveći rast na Zapadnom Balkanu zabilježila je Sjeverna Makedonija u kojoj je priliv stranih direktnih investicija povećan 260 odsto, sa 205 miliona dolara 2017, na 737 miliona dolara prošle godine, prenio je RSE.

Srbija, koja ima najveći priliv stranih direktnih investicija u regionu, zabilježila je rast od 44 odsto na 4,1 milijarde dolara.

Crna Gora je jedina u regionu zabilježila pad – 12 odsto na 490 miliona dolara, dok je Bosna i Hercegovina imala rast od četiri odsto na 468 miliona dolara, a Albanija od 13 odsto na 1,3 milijarde dolara.

Od zemalja u regionu koje su u Evropskoj uniji, najveći rast priliva stranih direktnih investicija je imala Slovenija — 81 odsto na 1,4 milijarde dolara. U Hrvatskoj je zabilježen pad od 43 odsto na 1,2 milijarde dolara, a u Bugarskoj od 21 odsto na dve milijarde dolara. Grčka je zabilježila rast od devet odsto na 4,3 milijarde dolara i Rumunija od devet odsto na 5,9 milijardi dolara.

Srbija je u 2018. bila drugi najveći primalac stranih direktnih investicija među tranzicionim zemljama, što obuhvata i zemlje bivšeg Sovjetskog saveza, s rastom akcijskog kapitala, navodi se u izvještaju UNCTAD-a.

Srpska privreda je najveća u podregionu i relativno je diverzifikovana, sa strateškim položajem koji olakšava logističku infrastrukturu, dok rudna bogatstva, posebno bakra, privlače kompanije koje istražuju resurse. Među stranim direktnim investicijama, izvještaj navodi udio francuskog Vansija u aerodromu “Nikola Tesla” i kineskog Ziđina u rudniku Bor.

Izvor: B92

 

Podijeli ovaj članak
1 Komentar
  • hahahaha

    neka ova jalova i dosadnjikava institucija ove podatke pošalje NATO-u, g-dinu Stoltenberg-u, koji je u septembru 2018-e pričao potpuno suprotnu priču, nebaziranu na činjenicama iz ekonomske sfere.

Odgovori na Mila K Poništi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *