Kosovska agencija za privatizaciju traži preispitivanje presude za Kamenovo

Dodajte komentar

Kosovska Agencija za privatizaciju zatražila je vanredno preispitivanje presude Upravnog suda Crne Gore, kojom je odbijena njihova žalba za poništenje rješenja Ministarstva finansija o uknjiženju Kosovske banke DD Beograd na dijelu zemlje u zaleđu plaže Kamenovo.

Kako se navodi u presudi Upravnog suda, Republika Kosovo, koju zastupa Agencija za privatizaciju iz Prištine, osporava da je titular zemlje Kosovska banka, smatrajući da je riječ o banci u koju je uveden stečaj, da joj je sjedište u Prištini i da je nezakonito izvršeno preseljenje za srpsku prijestonicu.

Ovo je samo jedan u nizu sporova koje kosovska Agencija vodi kako bi dokazala da je zemljišni kompleks od 33 hiljade kvadrata u zaleđu jedne od najatraktivnijih plaža na crnogorskoj obali vlasništvo građana Kosova, i da im je nakon ratnih dešavanja 1999, nezakonito oduzeta imovina.

Upravni sud je spornu presudu donio krajem decembra prošle godine, a vanredno preispitivanje kosovska vladina agencija zatražila je nedavno, što je prošle sedmice upisano kao teret u katastarsku evidenicju Uprave za nekretnine.

„Kosovska Agencija u tužbi i na raspravi osporava zakonitost rješenja Ministarstva finansija zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da im je uskraćeno pravo na redovnu pravnu proceduru, odnosno na podnošenje tužbe radi brisanja upisanog stanja, zbog toga što im nije omogućeno učešće u postupku promjene naziva i sjedišta nosioca prava u listu nepokretnosti.

Smatraju da je promjena naziva sjedišta Kosovske banke izvršena na osnovu rješenja Privrednog suda u Beogradu iz 1973. godine, na kojoj se i bazirala odluka prvostepenog organa.

Navodi da je to rješenje, u stvari, registracija filijale Kosovske banke “Bankkos” Priština u Beogradu“, navodi se u presudi.

Kosovska banka DD Beograd u stečaju u odgovoru na tužbu, kao i na raspravi istakla je da se sve što je registrovano i upisivano na njihovo ime na valjanim ispravama i u skladu je sa propisima Srbije i bankarskim propisima.

Kompleks od gotovo tri i po hektara, na kome se nekada nalazilo kosovsko odmaralište, kako pište u katastarskoj evidenciji Uprave za nekretnine je svojina države Crne Gore, a sukorišćenje je upisano na „Rekreaturs DOO Budva”, koji je vlasnik najvećim dijelom, dok manji dio imaju “Kožar SOUR trgovina” sa Kosova i Kosovska banka DD u stečaju.

Na drugoj strani, kosovska Agencija za privatizaciju pred kotorskim Osnovnim sudom vodi spor kako bi dokazala da je i firma “Rekreaturs“ nezakonito promijenila sjedište firme iz Prištine u Budvu, čime im je oteta vrijedna imovina.

Najvredniji udio je od 99,7 odsto u firmi “Rekreaturs” iz Budve procijenjen na 14 miliona eura. Atlas banka biznismena koga potražuje Crna Gora Duška Kneževića je postala vlasnik ovog udjela nakon sporazuma iz 2017. sa firmama Atlas Invest iz Podgorice i VB Holding sa Kipra, koje su prenosom ovog udjela platile više kredita. “Rekreaturs” je bivša sindikalna firma iz Prištine koja je imala odmaralište na Kamenovu i planirala gradnju sličnog u Ulcinju.

Pod nerazjašnjenim okolnostima firma je u toku rata 1999. godine preseljena za Budvu, a Atlas grupa je za 60 hiljada eura kupuje 2002. godine.

Stečajna uprava Atlas banke uskoro treba da objavi prodaju nekretnina Atlas banke procijenjenih na 40 miliona eura, kao i udjela u više firmi vrijednog 18 miliona eura.

Odmaralište je odavno van funkcije, ostale su samo oronule barake koje su neupotrebljive, a do danas u ovoj uvali nije započeta gradnja luksuznog turističkog naselja, kako je to planskim dokumentima predviđeno.

Kamenovo potražuju i mještani

Priča o Kamenovu počela je još davne 1957. kada je sreski odbor na Cetinju izvršio eksproprijaciju ukupno 15.000 kvadata zemlje od starosjedjelaca.

Izgrađeno je odmaralište krajem pedesetih godina prošlog vijeka za potrebe radnika sa Kosova, da bi se 1989. „Rekreaturs“ uknjižio na dodatnih 12 hiljada kvadrata, ukupno 33.000, na koliko se prostire zaleđe plaže.

Prava drama počinje nakon ratnih dešavanja na Kosovu, kada se 1999. u gotovo oronulo radničko odmaralište useljavaju izbjeglice sa Kosova.

Nekoliko radnika „Rekreatursa“ iz Prištine sjedište firme premještaju u Budvu i atraktivni kompleks knjiže na tu firmu, koja kasnije ulazi u privatizaciju.

Kamenovo potražuju i mještani, koji takođe tvrde da im je zemlja oteta, te traže povraćaj.

Mještani Kamenova i Svetog Stefana, već više od deceniju vode sudsku borbu za povratak svoje đedovine, koja im je oteta u uvali Kamenovo.

Osnovni sud u Kotoru još prije 15 godina donio je privremenu mjeru zabrane otuđenje, raspolaganja i opterećenja zemljom.

Izvor: Vijesti

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *