Ko unosi zbrku u obračun prosječne zarade?

Ključna razlika između podatka o prošlogodišnjoj prosječnoj zaradi Poreske uprave (PU) od neto 432 eura i Monstata od 511 eura je u metodologiji. Podaci PU odnose se samo na zarade za koje su plaćeni porezi i doprinosi, a Monstata na zarade koju je isplatio poslodavac u posmatranom mjesecu, bez obzira da li su prijavljenji Poreskoj upravi I bez obzira da li su plaćeni porezi i doprinosi na njih- kazala je za Pobjedu direktorica Monstata dr Gordana Radojević.

– Osim ove postoji niz metodoloških razlika, kao što su: metod i svrha prikupljanja podataka, period na koji se isplaćena zarada odnosi, tretman naknada zbog privremene spriječenosti na rad i niz drugih. Zbog toga je potrebno praviti razliku između administrativne (registrovane) prosječne zarade PU i anketne prosječne zarade Monstata, kao što pravimo razliku između administrativne (registrovane) i anketne nezaposlenosti i zaposlenosti – rekao je Radojević.

Prosječnu zaradu Monstat, shodno međunarodnoj metodologiji, dobija anketnim istraživanjem na reprezentativnom uzorku, u kojem privredna društva mjesečno dostavljaju popunjene upitnike u kojima navode broj zaposlenih i sumu isplaćenih zarada.

Ovim upitnikom se ne prikupljaju podaci o tome da li su poslodavci platili poreze I doprinose, i da li je cijela masa isplaćenih zarada prijavljena Poreskoj upravi. Istraživanje se realizuje na uzorku, jer nije moguće obuhvatiti sve poslovne subjekte, odnosno mjesečno vršiti popis privrede.

– Ipak, imajući u vidu potrebe korisnika za administrativnom prosječnom zaradom, Monstat u saradnji sa Poreskom upravom I Ministarstvom finansija testira mogućnost obračuna prosječne zarade korišćenjem administrativnih izvora, što je i definisano Godišnjim planom istraživanja za 2019. godinu. Kada baza podataka Poreske uprave bude sadržala sve elemente za obračun administrativne zarade shodno međunarodnoj meto dologiji, Monstat će pored anketne objavljivati i admnistrativnu prosječnu zaradu, kao što radi u slučaju zaposlenosti I nezaposlenosti – objasnila je Radojević.

POBJEDA: U parlamentu je protekle sedmice saopšteno da je, po podacima PU, prosječna bruto zarada u januaru 2019. 652, februaru 637, martu 714 eura, što je niže od podataka koje saopštava Monstat. Koji su podaci tačni?

RADOJEVIĆ: Imajući u vidu da je misija PU da naplaćuje javne prihode, jasno je zbog čega objavljuju samo prosječnu zaradu za koju su plaćeni porezi i doprinosi. Poreze i dopinose koji nijesu plaćeni, PU prepoznaje kroz poreski dug, pa stoga osnovicu odnosno zaradu za koju su obračunati porezi I doprinosi, ali ne i plaćeni, ne uključuje u obračun prosječne bruto zarade.

To znači da se, sa stanovišta obaveza PU, podatak o prosječnoj bruto zaradi može smatrati tačnim s ciljem evidencije onih koji izmiruju obaveze, ali ne može se smatrati tačnim odnosno potpunim i za potrebe obračuna zvanične statistike prosječne zarade shodno međunarodnoj metodologiji. Stoga, Monstat u obračunu prosječne zarade uzima u ozbir zaradu koju je poslodavac isplatio zaposlenom, bez obzira da li je platio poreze i doprinose i da li je u potpunosti prijavio PU.

(opširnije u Pobjedi)

Check Also

Spahić: Korisnici Telekoma najzadovoljniji uslugama i internetom

Korisnici telekomunikacionih usluga u Crnoj Gori najzadovoljniji su uslugama Crnogorskog Telekoma, a posebno su zadovoljni …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *