Privilegije na račun građana

Proglašavanjem za tajnu podatke o stambenim kreditima koje su određeni funkcioneri dobili po povlašćenim uslovima, građani ostaju uskraćeni i za informaciju ko su ljudi koji izuzetno obavljaju posao koji je od posebnog interesa za državu.

Ovo su, kako je navedeno u odluci kojom se funkcionerima daje mogućnost da kupe stan za petinu njegove vrijednosti, kriterijumi na osnovu kojih Vladina komisija za stambena pitanja odlučuje ko takav kredit zaslužuje, a ko ne, piše Pobjeda, a prenosi CdM.

Vlada je, pak, stavljanjem oznake “interno” na podatke o ovom pitanju procijenila da građani ne zaslužuju da znaju kome je sve, od njihovog novca, na ovaj način riješeno stambeno pitanje.

Ovom oznakom se, prema Zakonu o tajnosti podataka, označavaju podaci čijim bi otkrivanjem nastupile štetne posljedice za ostvarivanje funkcije organa. Ovako je, prije tri godine, glasio odgovor predsjednika Komisije i ministra odbrane Predraga Boškovića na poslaničko pitanje Nevena Gošovića o funkcionerima kojima je na ovaj način riješeno stambeno pitanje.

Do danas se ništa nije promijenilo po tom pitanju, jer mediji i dalje nemaju pristup ovoj informaciji. Ni od Uprave za imovinu Pobjeda nije uspjela da sazna koliko stanova u Crnoj Gori je u državnom vlasništvu, kao ni koliko je njih dato u zakup ili prenijeto u vlasništvo nekog od funkcionera.

Odluka o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera donijeta je na osnovu Zakona o stanovanju i održavanju stambenih zgrada koji Vladi daje odriješene ruke.

Postupak, način i kriterijumi za rješavanje stambenih potreba lica čiji je rad od interesa za državu, odnosno jedinicu lokalne samouprave utvrđuju se propisom Vlade, odnosno nadležnog organa lokalne samouprave propisuje član 26. ovog zakona. Ovakvu odluku poslanica Demokratskog fronta Branka Bošnjak, koja je Ustavnom sudu nedavno podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti, smatra diskriminatornom.

Na ovaj način se stvara prostor za brojne zloupotrebe i nezakonitosti, tvrdi Bošnjak, jer je član kojim se definiše ko može na ovaj način kupiti stan neodređen.

“S jedne strane funkcioneri se definišu kao oni koje bira ili imenuje Skupština ili predsjednik i Vlada, dok se sa druge strane u ovu grupu svrstavaju i zaposleni u službi državnog organa i organu državne uprave, kao i u ustanovi i drugom pravnom licu čiji je osnivač država, koji u obavljanju poslova od posebnog interesa za državu ostvaruju izuzetne rezultate i kvalitet rada. U inicijativi Ustavnom sudu navodi da se na ovaj način spisak potencijalnih korisnika povoljnih kredita proširuje do najnižih nivoa i to bez jasnih kriterijuma ko vrednuje rezultate i kvalitet i ocjenjuje poseban interes za državu. To se može odnositi samo na poslušnog zaposlenog”, smatra Bošnjak.

U razgovoru za Pobjedu advokat Vladan Bojić ocjenjuje da ne postoji pravni osnov za ovakvu odluku nazivajući je kvazikomunističkim nasljeđem, od čega je potrebno napraviti radikalan otklon.

“Zabrinut sam da ova odluka jeste u stvarnosti tranzicioni kontinuitet kao kopča između komunizma i neoliberalnog kapitalizma. Nema blage veze sa savremenim prosvećenim pravnim porecima i tržišnom ekonomijom, već će služiti u politikantske i partijske svrhe kao što je oduvijek služilo i putem čega je izvršna vlast, odnosno vladajuća politička partija držala na uzdama funkcionere, zatezala i popuštala kad zatreba kao kad se jaše konj. To zaista može nekom zazvučiti kao gruba metafora, ali mišljenja sam da je stvarnost daleko grublja”, objašnjava Bojić.

Osim što nema pravnog, Bojić smatra da nema ni etičkog osnova za ovu odluku pitajući se zašto npr. doktori ili novinari ne bi imali te privilegije. Napominje da je potrebno pobrojati koja su sve lica obuhvaćena atribucijom “funkcioner”, te objelodaniti te informacije, ukazujući da je transparentnost nužnost imajući u vidu da funkcioneri te privilegije ostvaruju iz džepova građana.

Iako je Zakonom o stanovanju i održavanju stambenih zgrada, na koji se Vlada poziva u odluci, predviđeno da se rješavanje stambenih potreba sudija, tužilaca i sudija Ustavnog suda regulištu aktima Sudskog i Tužilačkog savjeta i Ustavnog suda, u javnosti se sve više može čuti da su od ove Vladine odluke koristi imali i nosioci sudske vlasti. To je, kako Bošnjak navodi u inicijativi, neprihvatljivo jer dolazi do direktnog miješanja izvršne u sudsku i zakonodavnu vlast, što je u suprotnosti sa Ustavom.

Istog je mišljenja i advokat Bojić koji davanje stanova i kredita sudijama od Vlade, po cijeni daleko ispod tržišne, vidi kao ozbiljan malignitet sistema kojim se negira nezavisnost sudstva. Vjeruje da je jedino ispravno rješenje formiranje pravosudnog budžeta kojim će upravljati Sudski savjet, a koji će činiti sudije i predstavnici advokature, tužilaštva, pravne profesure, Vlade i Skupštine. To bi, kaže Bojić, podiglo standard sudija, ali i dovelo do izgradnje palate pravde koju Crna Gora nikad nije imala.

Check Also

Blackstone kupio udio u BC Partnersu, vlasniku United grupe

Američki investicijoni fond Blackstone odlučio je da kupi udio u konkurentskoj britanskoj kompaniji BC Partners, …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *