Pejaković: Kamate na nivou zemalja regiona i u konstatnom padu

Generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore, Bratislav Pejaković, odgovorio je na konstatacije iz godišnjeg izvještaja bankarskog ombudsmana. Pejaković kaže da su kamatne stope u Crnoj Gori na nivou zemalja regiona, a da su naknade i provizije različite u zavisnosti od banke.

„Nemamo efikasnost sistema kakvu imaju Švajcarska ili Njemačka, odnosno zemlje s kojima najčešće želimo u medijima da se upoređujemo, pa sljedstveno istom imamo i veće kamatne stope. Bitno je da na nivou sistema imamo konstantan trend pada kamatnih stopa”, kazao je Pejaković u intervjuu za Portal Analitika.

On nije upoznat s najvećom primjedbom klijenata – da drastično rastu provizije i naknade banaka.

ANALITIKA: U godišnjem izvještaju bankarskog ombudsmana klijenti se žale na visoke kamatne stope. Da li su u Crnoj Gori zaista visoke kamatne stope, ako se uporede zemlje okruženja i EU?

PEJAKOVIĆ: Tema kamatnih stopa je uvijek aktuelna. Kamatne stope su odraz cijene novca, a prevashodno rizika koji preuzimaju banke u poslovanju i procjeni svakog pojedinačnog klijenta kako fizičkog, tako i pravnog lica.

Zaključak izvještaj na koji se pozivate daje kvalitetan odgovor, a podsjetio bih na citat: „Prigovori koji se tiču visine kamatne stope, a sadržani su u ugovorima o korišćenju bankarskih proizvoda, ne mogu biti tretirani kao prekršaj finansijskih prava klijenata i jemaca, osim tamo gdje se radi o zelenaškim kamatnim stopama“. Banke poštuju sve zakone, uključujući i Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, gdje je transparentnost obaveza, ili, da pojednostavimo: odgovornost, kako banke tako i korisnika usluge, je da se jasno naglase prava i obaveze, odnosno da klijent pročita i razumije ono što potpisuje.

Jedan je odnos u redovnosti otplate sredstava koje banka daje na raspolaganju klijentu, ali treba znati da su obaveze značajno drugačije kada ne vraćate na vrijeme novac koji ste preuzeli od banke.

Ne treba mikrokreditne organizacije stavljati u kontekst banaka i ne želim da komentarišem njihove kamatne stope, ali što se tiče banaka, kamatne stope su na nivou kamata u regionu.

ANALITIKA: Ima li prostora za dalji pad kamata?

PEJAKOVIĆ: Svakako nemamo efikasnost sistema kakvu imaju Švajcarska ili Njemačka, odnosno zemlje s kojima najčešće želimo u medijima da se upoređujemo, pa sljedstveno istom imamo i veće kamatne stope. Bitno je da na nivou sistema imamo konstantan trend pada kamatnih stopa.

ANALITIKA: U izvještaju se napominje zabrinjavajući trend porasta naknada i provizija. Šta je razlog rasta tih troškova?

PEJAKOVIĆ: Nijesam upoznat s trendom porasta naknada i provizija. Ovakav iskaz, generalni, treba da ima konkretne podatke koji prate takvu tvrdnju, istu provjeriti i prema tome se postaviti.

U svakom slučaju u sistemu ima 13 banaka, gdje cjenovna politika se razlikuje od usluge do usluge, pa klijenti mogu da izaberu optimalno rješenje za konkrenu potrebu.

ANALITIKA: Primjedbe korisnika kredita indeksiranih u švajcarskim francima (CHF) prisutni su i u 2019. godini, a odnose se na nemogućnost da ostvare svoje pravo na konverziju kredita indeksiranih u CHF u euro (EUR), po zakonu koji reguliše tu materiju. Šta kažu banke?

PEJAKOVIĆ: Kao što ste upoznati, samo jedna banka u sistemu je praktikovala ovu vrstu plasmana. Slučaj je, koliko sam upoznat, na arbitraži i nije uputno komentarisati nešto što tek treba da ima konačan iskaz prava i obaveza kako banke, tako i klijenata.

Postoje razlike u tretiranju ovog pitanja od države do države u regionu, a nadamo se da će se naći optimalno rješenje za sve aktere.

ANALITIKA: Zašto su kod komercijalnih banaka visoke provizije za penzije iz inostranstva? Ima li prostora za sniženje?

PEJAKOVIĆ: Pitanje i odgovor su vrlo kompleksni i teško objašnjivi kroz novinski tekst.

Domaće banke se trude da smanje ove provizije, ali nije samo do domaćih banaka, već je upitan stav velikih banaka u inostranstvu koje servisiraju ovu uslugu, gdje sve zemlje na Balkanu imaju sličan problem, a definiše se kroz stav da nas tretiraju kao malo tržište.

ANALITIKA: Pravna lica, akcionarska društva i preduzetnici mahom su se žalili na hipotekarne kredite. Imali tu išta sporno?

PEJAKOVIĆ: Nijesam upoznat u kojem segmentu hipotekarnih plasmana je problem. Komentar je opet stavljen na generalnoj osnovi i kako je iskazan izgleda i zvuči prilično rogobatno. Nemaju sve banke u sistemu kao proizvod hipotekarne kredite, tako da se ne smije generalizovati.

S druge strane, u bankarstvu su mnogo značajniji procjenjeni, realni prilivi u odnosu na obaveze klijenta nego taj tercijalni oblik kolaterala kao što je hipoteka na imovini. Može se desiti da ima neslaganja u iznosu procjene vrijednosti određene nekretnine, ili neprihvatljivosti samog posla koji je osnov za traženje kredita, ili ipak kroz procedure se štite depozitari i akcionari banke, tako da kroz poslovnu politiku i procedure usvojene od strane odbora direktora banke, tretiranje rizika i sl. donosi se odluka o plasmanu ili ne.

U zavisnosti od iskustva i strategije svake banke, može se desiti i različit stav po istim prezentovanim inputima za odluku.

ANALITIKA: U izvještaju se konstatuje i trend pada broja prigovora. Da li to znači da banke sve transparentnije posluju?

PEJAKOVIĆ: Komentar koji ste dali može biti jedan od odgovora, ali mislim da je prisutniji drugi faktor, a to je da je podignuta svijest klijenata koji se kvalitetnije informišu o svojim pravima i obavezama, a onda i prostor za prigovor je sužen.

Check Also

m:tel: Prestižna iPhone 11 serija od petka u prodaji

Korisnici kompanije MTEL  će od danas moći da na sajtu kompanije: www.mtel.me rezervišu najnovije Apple-ove mobilne uređaje …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *