Raičković: Poražavajuće je što mladi žele da rade isključivo u državnim firmama

Bitno je da ljudi koji završavaju srednju školu ili fakultet posjeduju određena znanja i vještine. Ne moraju da budu potpuno osposobljeni, ali moraju da budu dovoljno sposobni da uđu u sistem. Potrebno je više obuke i prakse i, na kraju, te ljude treba testirati koliko su stvarno osposobljeni, smatra Raičković

Predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore, Budimir Raičković, kazao je u intervjuu Portalu Analitika da je poražavajuće što mladi u našoj zemlji žele da rade isključivo u državnim firmama.

„To je zona komfora, a država, sve i da hoće, ne može da uposli sve. Nije problem u sistemu obrazovanja, nego u našim navikama, očekivanjima, pa i vaspitanju. Ne treba da se usklađujemo s trenutnim potrebama na tržištu rada, već s potrebama na tržištu rada koje će nastupiti za pet godina. U tom cilju su neophodne reforme i odgovarajuća strategija“, ističe on.

Ko god da je na vlasti, pitanje je, kaže Raičković, kako mlade motivisati da ostanu u Crnoj Gori. On smatra da se njihove migracije ne mogu zaustaviti, jer su oni, prema njegovim riječima, pragmatični i vide šta se dešava.

„Treba napraviti ambijent za mlade bračne parove, za nešto što je naša perspektiva. Znam da Crna Gora ima bolji standard u odnosu na druge države Zapadnog Balkana, ali to neće umanjiti težnju i uvijek će biti onih koji će da odu, jer ih nešto drugo motiviše. Ali, dajte da zadržimo one koje imamo šansu da zadržimo“, poručuje Raičković.

ANALITIKA: Nedavno ste bili jedini predstavnik Crne Gore na Međunarodnom forumu u Njujorku, na poziv Konvencije nezavisnih finansijskih savjetnika CIFA. Recite nam nešto više o samom događaju i kakvi su zaključci skupa?

RAIČKOVIĆ: U pitanju je najveća međunarodna konvencija nezavisnih finansijskih savjetnika. Oni su u statusu savjetnika ekonomsko-socijalnog komiteta Ujedinjenih nacija. Poziv generalnog sekretara CIFA-e je priznanje za rad naše asocijacije u Crnoj Gori i na regionalnom nivou, i svakako da je privilegija biti učesnik jednog takvog skupa.

Razmatrana je agenda UN-a o održivom razvoju, koju je Crna Gora potpisala. Bila je to dobra prilika da se čuje kako mobilisati i privatni sektor u ostvarenju ciljeva agende, kojih ima 17.

Čuli su se i zabrinjavajući podaci – da 800 miliona ljudi živi ispod dnevno prihoda od 1,25 dolara dnevno. Tu negdje se kreće i brojka o broju gladnih, odnosno nedovoljno uhranjenih.

Važno je da budemo svjesni da živimo u državi koja bi mogla mnogo brže da se izbori s tim problemom. Bog nam je dao lijepu sredinu, lijep ambijent i velike razvojne šanse. Interesantno da se grupacija koja se prvenstveno bavi investicijama i preduzetništvom pozabavila i ovim pitanjem. Jedan od zaključaka skupa bio je da se kroz poreski sistem stimulišu davanja onima kojima su zaista potrebna. 

I u Crnoj Gori će se otvoriti ta priča. Mislim da Crnogorcima ne fali humanosti i empatije – možda se ponekad zaboravimo… Poreski sistem treba upodobiti kad su u pitanju donacije koje imaju humanitarni karakter.       

ANALITIKA: Da li je Asocijacija menadžera ostvarila planirano u prvih pet godina rada?

RAIČKOVIĆ: Nikad nam nije bio cilj da budemo organizacija koja je masovna, nego smo se fokusirali na reference, kvalitet i rezultate. Da smo bili neselektivni, sigurno bismo imali više od 300 članova, koliko ih trenutno imamo.

Svakako da vrata nisu zatvorena i postoji procedura za prijem novih članova, pojedinaca i kompanija. Želimo da budemo prepoznata poslovna i društvena organizacija. Nema puno naših izjava u medijima, ali ono što radimo čini mi se da uradimo sa kvalitetom i pokušajem da usmjerimo pažnju javnosti, poslovne i društvene zajednice na rezultate, ekonomski i društveni napredak. Mislim da smo u tom segmentu postali jako prepoznatljiva organizacija. 

ANALITIKA: Da li je tajna uspješnog liderstva u vrijednostima ili vještinama?

RAIČKOVIĆ: Lideri moraju da motivišu ljude, da svojim primjerima i rezultatima povuku ljude sa sobom, a ne po principima subordinacije ili hijerarhije.

Nova vremena donose nova shvatanja i u menadžmentu – liderstvo, tj, to što je neko na određenoj poziciji je samo preduslov, ali ako nema drugih kvaliteta, to je lider bez pokrića. Jedna od najboljih definicija lidera, a ima ih mnogo, je da je lider posljednji među jednakima. To je suština.

ANALITIKA: Kakav je stav Asocijacije vezano za predlog Zakona o radu?

RAIČKOVIĆ: Mi nismo socijalni partner i možemo samo govoriti u ime velike brojke menadžera. Bitno je mišljenje menadžerske struke, iako menadžeri nisu članovi sindikata, niti spadaju u poslodavce.

Zakon o radu se reflektuje na kompletnu privredu. Dobro bi bilo da socijalni partneri ne traže uvijek mišljenje sa strane. Lijepo bi bilo postići dogovor, a da se ne traži mišljenje nekog ko je pametniji od nas.

Jasno je da postoje razlike u interesima i mišljenjima zaposlenih i poslodavaca. Međutim, ako oni ne mogu da nađu kompromis na nivou Crne Gore sami, nametnuto rješenje sa strane nije uvijek i najbolje. Vjerujem da u Crnoj Gori postoji dovoljno mudrosti, znanja i volje. Socijalni partneri treba da sjednu i kažu „ovo je realno, ovo nije”, a ne da se traži mišljenje neke druge strane, u ovom slučaju Evropske komisije.

Zakon o radu je bitan i s aspekta investicija. Sigurno da rigidna rješenja, koja daju veće mogućnosti i prava, ne motivišu kapital. Međutim, imamo i uporednu praksu u zemljama EU, gdje se znaju prava i obaveze radnika, uključujući i menadžere, kao i poslodavaca.

Mi nemamo privredu kao Njemačka ili Austrija. Zakon o radu treba da sadrži rješenja koja su realna i ne treba da bude mrtvo slovo na papiru.   

ANALITIKA: Koliko se u crnogorskim kompanijama aktivno radi na edukaciji i unaprjeđenju ljudskih resursa? Da li u tome prednjače privatne ili državne kompanije?

RAIČKOVIĆ: Ovo pitanje je esencija rada naše asocijacije. Suština je da ljudski resursi nisu neiscrpni, a Crna Gora u tom segmentu ima jako limitirane mogućnosti.

Tu ima više faktora – demografsku strukturu i natalitet, potom prirodan odliv ljudi koji traže nove izazove i to se nikad neće zaustaviti.

Kompanije su shvatile da moraju promjeniti način razmišljanja. Pametni ljudi će da čuvaju kadar i da ga edukuju, zato što će im to donijeti rezultat.

Veliki sistemi puno ulažu u edukaciju kadra, u njihova znanja i napredak. U zadnje vrijeme to rade još neke crnogorske kompanije, ali to još nije dovoljno razvijeno. Što se tiče države, ima pomaka i sada treba omogućiti onima u koje se najviše uložilo da napreduju u karijeri.

Počeli smo da dijelimo kadar na mlade i stare, a svuda u svijetu se gleda motivacija, znanje, iskustvo ili mogućnosti. Radi se s ljudima različite životne dobi, da ih iskoriste kompanije. Ozbiljni sistemi koriste iskustvo i svjesni su da se nekih znanja ne bi trebalo lako odreći. Mi se, u Crnoj Gori, lakše odričemo ljudi.

Mislim da dolazi period kvalitetnih promjena i kad je u pitanju privatni i kad je u pitanju državni sektor. Još to nije ni blizu onoga kako bi trebalo da bude, ali ima pomaka.  

Crna Gora ima kvalitetne ljude, bez obzira što znamo da budemo kritični jedni prema drugima, ali to nije neiscrpno i ulaganje u bilo kojoj oblasti je imperativ ako mislimo da napredujemo.

ANALITIKA: Kako Vaše udruženje može doprinijeti poboljšanju ljudskih resursa i da li od države očekujete institucionalnu podršku?

RAIČKOVIĆ: Kroz treninge, edukacije i širenje mreže to je bio naš cilj. Od osnivanja smo skretali pažnju na to i ta priča je postala aktuelna.

Što se tiče institucionalne podrške, imamo korektnu saradnju sa Vladom i državnim institucijama. U nekim akcijama ćemo imati podršku i računamo na taj partnerski odnos. Mislim da će ta saradnja biti sve kvalitetnija. 

ANALITIKA: Stručnjaci upozoravaju da 40 odsto trenutno aktuelnih zanimanja 2020/21 neće postojati. U kom pravcu treba sprovoditi obrazovnu i reformu na tržištu rada?

RAIČKOVIĆ: Prvo treba da prepoznamo u kojim oblastima Crna Gora može biti kompetentna. Mi smo na evropskom putu, približavamo se ogromnom tržištu i moramo da promišljamo gdje to mi realno možemo najbrže da se priključimo, a da budemo konkurentni – da li je to turizam, energetika, ili nešto treće.

Mi smo osnivanjem Odbora za digitalnu transformaciju poslali jasnu poruku, koja možda nije bila toliko glasna – da u oblasti digitalizacije imamo veliku šansu. Moramo upodobiti školski i predškolski sistem. Digitalizacija donosi promjene ne samo u potrebnim zanimanjima, već i u znanjima i vještinama.

Moramo jasno da definišemo ciljeve. U zadnje vrijeme se osjeća pomak kad je u pitanju usklađivanje obrazovnog sistema sa potrebama na tržištu rada. Bitno je da ljudi koji završavaju srednju školu ili fakultet posjeduju određena znanja i vještine. Ne moraju da budu potpuno osposobljeni, ali moraju da budu dovoljno sposobni da uđu u sistem. Potrebno je više obuke i prakse i, na kraju, te ljude treba testirati koliko su stvarno osposobljeni. Neka znanja i vještine, korisne za privredu i društvo u cjelini, bila bi poželjna.

Poražavajuće je što mladi žele da rade isključivo u državnim firmama. To je zona komfora, a država, sve i da hoće, ne može da uposli sve. Treba da radimo na sebi, počev još od porodice.  

Nije problem u sistemu obrazovanja, nego u našim navikama, očekivanjima, pa i vaspitanju. Ne treba da se usklađujemo s trenutnim potrebama na tržištu rada, već s potrebama na tržištu rada koje će nastupiti za pet godina. U tom cilju su neophodne reforme i odgovarajuća strategija. 

ANALITIKA: Veliki broj mladih je napustio Balkan. Kako se ovaj trend može zaustaviti?

RAIČKOVIĆ: Mi potenciramo to pitanje. Na području Balkana migracije su izazivane raznim okolnostima i taj proces se nikad ne može zaustaviti. Sve zemlje istočne Evrope, koje su postale članice EU, su se u nekom momentu suočile sa strahovitim odlivom kadra.

Sada, recimo, ljudi iz crnogorskog turističkog sektora idu da rade u Hrvatsku, ili dalje. Imamo problem da nadomjestimo taj kadar. Sloboda kretanja se ne može ograničiti nikome. Bitno je kako učiniti ljudima da im bude dovoljno primamljivo da ostanu. To nisu samo plate, nego perspektive.

Ko god da je na vlasti, pitanje je kako mlade, odnosno našu djecu, motivisati da ostanu ovdje i da svoje znanje i talente, da tako kažem, realizuju. Migracije mladih se, dakle, ne mogu zaustaviti jer oni su pragmatični, vide šta se dešava… Treba napraviti ambijent za mlade bračne parove, za nešto što je naša perspektiva.

Znam da Crna Gora ima bolji standard u odnosu na druge države Zapadnog Balkana, ali to neće umanjiti težnju i uvijek će biti onih koji će da odu, jer ih nešto drugo motiviše. Ali, dajte da zadržimo one koje imamo šansu da zadržimo.

Ne možemo silom nikoga zadržati, ali ako ih dovoljno motivišemo da ovdje mogu ostvariti svoje težnje i ambicije, taj odliv će biti manji. Mi i sad imamo veliki odliv stanovnika, a zamislite šta će se desiti kad uđemo u EU i kada se liberalizuje tržište rada.    

ANALITIKA: Da li sarađujete sa poslovnim i sindikalnim organizacijama u Crnoj Gori? Sa kim imate najbolju saradnju?

RAIČKOVIĆ: Imamo jako dobru i razvijenu saradnju sa Privrednom komorom. Crna Gora nema dovoljno kadra ni kapaciteta da bi poslovne organizacije bile konkurencija jedni drugima. Mislim da smo prepoznati kao organizacija koja širi taj duh sinergije, ne samo kad je privreda u pitanju.

ANALITIKA: Vaše udruženje je punopravni član evropske asocijacije menadžera, a Vi ste i predsjednik regionalne Asocijacije menadžera Jugoistočne Evrope. Sa kojim motivima podstičete regionalnu saradnju i povezivanje menadžera na ex Yu prostoru?

RAIČKOVIĆ: Postoji niz faktora. Sa aspekta poslovnih kretanja i investicija, Zapadni Balkan je iscjepkan na više država, ali se posmatra kao cjelina.

Imamo puno stvari koje su zajedničke, prvenstveno ekonomija, razmjena znanja i međusobna podrška. Mislim da donosioci odluka nose posebnu odgovornost da ta saradnja bude maksimalna, upravo da bi zadržali ljude da ne bi bježali odavde. To je jedan od motiva, ali bez stabilnosti i bezbjednosti nema ni ekonomije.

Prednost menadžerskih organizacija je što puno brže, i prije politika, možemo djelovati. Radimo dobro i dobro je što su svi ovi procesi otpočeli. Kad smo govorili o ovome prije pet ili sedam godina, neki su govorili da je prerano. Za dobro nikad nije prerano.

Energija koju je napravila Asocijacija menadžera Jugoistočne Evrope, u kojoj su Srbi, Hrvati, Bosanci, Makedonci i Crnogorci, je dobra misao. Nije cilj da se kitimo onim što smo osmislili, nego da se to realizuje. Ili sam, ili s nekim, ili neko drugi. Kad izbacimo taj sebičluk iz sebe, shvatao da su dobre ideje usmjerene ka napretku, a ne ka zadržavanju. Normalni ljudi žele miran i stabilan region.

Izvor: Portal Analitika

Check Also

Kompanija Carine potpisala ugovor sa Iberostarom: Pozitivne implikacije po turizam Crne Gore (video)

Kompanija “Carine”, potpisala je ugovor sa španskim turoperatorom “Iberostar”. Ta saradnja, kako je ocijenio vlasnik …

One comment

  1. Iako se načelno treba složiti sa par premisa posebno oko citata “a svuda u svijetu se gleda motivacija, znanje, iskustvo ili mogućnosti”. Ipak se ne može umanjiti činjeničnost da je AMCG odlučila da preda svoju pristojnu reputaciju za uljepšavanje imidža vijeća staraca iz Privredne komore. A, to onda posredno dokazuje da menadžerstvo nije struka, nego vještina.
    I, dodatno dokazuje, da nisu mladi krivi što trče da rade u državi, nego roditelji koji to u većini žele za svoju djecu. G-din Raičković se dotakao kratko vaspitanja, ali nije elaborirao, a kada roditelji nauče djecu da im je posao da slušaju i ne talasaju, da se uhljebe, tada nikakvo obrazovanje ne može promijeniti utkano u porodici do sedme godine života. On se lično (i njegova sjajna radna surpuga) opredijelio da svoju djecu drugačije podigne, ali ne može projektovati to na ukupno stanje i smatrati da može biti imparcijalni kritičar, pošto je podržavanje pogrešnih menadžerskih praksi najvažniji pravac uticaja PK CG, posebno u odbrani vladajuće politike.
    Stoga, prvo malo više mea culpa razmatranja, posebno u tapšanju Privredne komore i njivog nezastupanja privrede CG na razvojni način, a njihovog neustavnog reketiranja, koje ni jedan menadžer (članovi-nice AMCG) nije challenge-ovao, a trebali su.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *