Diverzifikacija rizika – kako uložena sredstva mogu vrijedjeti više

Da li ste nekada čuli izreku: „Ne stavljajte sva jaja u jednu košaru“? Za nju bez oklijevanja možemo reći da je jedno od osnovnih načela diverzifikacije rizika ‒ jedne od najvažnijih tema kada je riječ o procesu investiranja.

Ako bismo posmatrali izvorno značenje pojma diverzifikacija, vidjeli bismo da ono, nasuprot specijalizaciji, predstavlja stvaranje raznovrsnosti. U procesu investiranja, htjeli mi to ili ne, uvijek postoji rizik. Suština je u njegovoj optimizaciji na način da se ulaganja rasporede tako da, u slučaju loših efekata koje ostvaruje jedan dio u koji smo uložili, drugi dio svojim rastom može „pokriti“ taj manjak.

Ovdje se radi o diverzifikaciji po stepenu rizika, a pored nje postoji i diverzifikacija po vrsti ulaganja, koja je prisutna u situacijama kada se pri odabiru manje vodi računa o stepenima rizika, a više o oblicima ulaganja (npr. sigurnija ulaganja uz nižu zaradu sa rizičnijim ulaganjima i time potencijalno većim zaradama) .

U procesu investiranja, htjeli mi to ili ne, uvijek postoji rizik. Suština je u njegovoj optimizaciji na način da se ulaganja rasporede tako da, u slučaju loših efekata koje ostvaruje jedan dio u koji smo uložili, drugi dio svojim rastom može „pokriti“ taj manjak.

Kada govorimo o ulaganju u investicione fondove, govorimo o ulaganju u finansijske instrumente na tržištu kapitala. Investicioni fondovi se dijele u četiri velike kategorije: novčani, obveznički, mješoviti i fondovi koji ulažu u akcije, pri čemu su, sa aspekta rizika, novčani fondovi najmanje rizični, a fondovi koji ulažu u akcije nose najviše rizika. Najjednostavnije rečeno ‒ u pitanju je situacija kada finansijski i investicioni stručnjaci ulažu novac u vaše ime. Imate mogućnost izbora da novac uložite u akcije, obveznice, trezorske i komercijalne zapise ili depozite, a ukoliko je Erste banka vaša banka, sigurni smo da znate da imate nekoga ko vam u tom odabiru može pomoći.

Još pedesetih godina prošlog vijeka, Harry Markowitz, američki ekonomista i Nobelovac, uspio je da  u matematičkom modelu objasni načelo diverzifikacije, pa hajde da sagledajmo ovu temu iz perspektive akcionara.

Investicioni fondovi se dijele u četiri velike kategorije: novčani, obveznički, mješoviti i fondovi koji ulažu u akcije.

Uvećanjem broja investicionih instrumenata dolazi do smanjenja ukupnog rizika

Rizik neke akcije sastoji se od rizika koji je karakterističan za tu hartiju od vrijednosti, kao i od tržišnog rizika, te ćemo ukupan rizik posmatrati kao zbir rizika karakterističnog za privredno društvo i tržišnog rizika.

Na primjer, pretpostavimo da imamo akciju u kompaniji Voestalpine. Rizici karakteristični za ovo društvo su: kretanje profita u Voestalpine, stanje konkurencije u industriji čelika, kretanje cijene čelika i potražnja od strane velikih klijenata, poput onih iz automobilske industrije. Tržišni rizik utiče na sve akcije. To može biti rizik promjene kamatnih stopa, politički rizik ili ekonomska kretanja kao što su nagli procvat privrede ili recesija.

Svako ko je ranije ulagao u pojedinačne akcije zna da njihove cijene mogu da budu mnogo nestabilne, a što više različitih akcija ulazi u sastav portfolija, to se više smanjuje efekat nagle promjene cijena ili volatilnosti pojedinačnih akcija u cijelom portfoliju, te će isti biti bliži berzanskom indeksu.

Što više različitih akcija ulazi u sastav portfolija, to se više smanjuje efekat nagle promjene cijena ili volatilnosti pojedinačnih akcija u cijelom portfoliju.

Rizik se smanjuje kada pojedinačne akcije nemaju savršenu uzajamnu vezu

Razlog za umanjenje rizika je korelacija ‒ što je korelacija među pojedinačnim akcijama manja, princip diverzifikacije bolje funkcioniše. Rizik koji je karakterističan za akcije društva Voestalpine potpuno sе razlikuje od rizika kojem su izložene akcije kompanije Österreichische Post, te se ovi rizici djelimično poništavaju. Veći broj akcija različitih kompanija u portfoliju jača efekat diverzifikacije. Na kraju, ono na šta ne možemo uticati, i što ostaje na dovoljno visokom nivou kod diverzifikacije, jeste volatilnost, odnosno nestabilnost cjelokupnog tržišta.

Efekat diverzifikacije postaje jasno vidljiv u portfolijima sa podjednako ponderisanim pozicijama. Ovaj oblik diverzifikacije naziva se naivna diverzifikacija.

Izvori: Erste Asset Management; Multi Asset Management Team; proračuni autora bloga

Grafikon jasno ilustruje ovaj efekat. Pri vlasništvu nad samo jednom akcijom, rizik volatilnosti iznosi 15%*. Pod pretpostavkom da akcije imaju korelaciju od samo 20% (plava linija), rizik volatilnosti pada, u skladu sa brojem hartija od vrijednosti u portfoliju. Ukupan rizik će biti prepolovljen u situaciji kada posjedujemo oko 16 različitih akcija. Pri većim korelacijama, na primjer od 60%, diverzifikacija rizika je manje izražena, kao što se može vidjeti na crvenoj liniji. U oba slučaja, volatilnost se samo blago smanjuje dok se broj hartija od vrijednosti u portfoliju približava riziku koji se više ne može diverzifikovati.

Dalje umanjenje moguće je samo ako se u portfolio uvrste klase sredstava sa manjom korelacijom, kao na primjer obveznice.

* Ovo je teorijski primjer; u ovom slučaju rizik je izražen kao standardno odstupanje (devijacija); standardno odstupanje objašnjava procentualni opseg fluktuacije akcije; pri vjerovatnoći od oko 84%, kretanje tokom godine biće u opsegu od 15% sa svake strane.

Akcije i obveznice visokog prinosa imaju visoku korelaciju u ciklusima kada dolazi do krahova, dok se vlasničke hartije od vrijednosti i državne obveznice obično razvijaju u suprotnim pravcima, te imaju negativnu korelaciju.

Umanjenje rizika sa više klasa sredstava

Diverzifikacija ili umanjenje rizika takođe funkcioniše u većem obimu, na primjer kod mješovitih investicionih fondova. Ovdje se kombinuje više klasa sredstava, a vlasničke hartije od vrijednosti smatraju sе naročito rizičnim. Što je manja korelacija respektivnih klasa sredstava, veći je efekat diverzifikacije rizika. Važno je napomenuti i to da korelacije niјеsu stabilne, već mogu da rastu ili opadaju, u zavisnosti od određenog tržišnog ciklusa. Na primjer, akcije i obveznice visokog prinosa imaju visoku korelaciju u ciklusima kada dolazi do krahova, dok se, s druge strane, vlasničke hartije od vrijednosti i državne obveznice obično razvijaju u suprotnim pravcima, te imaju negativnu korelaciju.

Prinos portfolija mijenja se u skladu sa rizikom portfolija

Diverzifikacija kroz različite klase sredstava ne samo da dovodi do umanjenja rizika, već utiče i na performanse različitih portfolija.

Izvori: Erste Asset Management; različiti tržišni indeksi; proračuni autora bloga; 17. decembar 2003 – 15. mart 2018; pokazatelji rezultata ne sadrže takse ili poreze; ovaj grafikon, takođe, ne uzima u obzir naknade za vođenje pojedinačnog konta ili čuvanje. Molimo vas da imate u vidu da istorijski rezultati ne predstavljaju pouzdan indikator budućih kretanja.

Grafikon prikazuje kako su se različiti, podjednako ponderisani portfoliji retrospektivno ponašali tokom datog perioda. Portfolio koji se sastojao samo od vlasničkih hartija ostvario je tokom ovog perioda (2003‒2018) najniži dvanaestomjesečni prinos, dok je portfolio koji se sastojao od akcija i američkih obveznica visokog prinosa u istom periodu ostvario najbolji godišnji rezultat. Uočljivo je da su vremenski nizovi bili mirniji, a rezultati portfolija stabilniji, što je više klasa sredstava portfolio sadržao.

Aktivni menadžeri fondova svjesno koriste efekat diverzifikacije

Menadžeri fondova svjesno koriste efekat diverzifikacije. Ponderi se alociraju na pojedinačne pozicije (npr. akcije ili klase sredstava kao što su akcije najvećih kompanija ili euro-obveznice) na osnovu aspekata rizika i prinosa. Očekivani prinos i procjena rizika mijenjaju se tokom vremena, te se mijenja i pozicioniranje različitih klasa sredstava u fondu.

Možemo sumirati da se vještina upravljanja fondom sastoji u optimalnom konstruisanju cjelokupnog portfolija na osnovu tekuće procjene tržišta kapitala, a za to je neophodna primjena posebnih znanja i iskustava (tzv. know how).

Očekivani prinos i procjena rizika mijenjaju se tokom vremena, te se mijenja i pozicioniranje različitih klasa sredstava u fondu.

Ukoliko ste svjesni činjenice da ulaganjem u investicione fondove vaš novac može vrijedjeti više, te sve češće razmišljate o sigurnoj starosti, obezbjeđivanju kvalitetnijeg školovanja djeci ili želite uložiti kapital koji ste stekli tokom godina, treba da znate da to možete ostvariti putem Erste investicionih fondova.

Kompanija Erste Asset Management, koja posluje u regionu, registrovala je kod crnogorske Komisije za tržište kapitala dva nova otvorena investiciona fonda ‒ Erste Adriatic Bond i YOU INVEST Balanced. Za razliku od zatvorenih investicionih fondova, čije se akcije mogu kupiti i prodati na berzi, kod pomenutih otvorenih investicionih fondova vlasnički udjeli mogu se kupiti i prodati putem mreže filijala Erste banke u Crnoj Gori.

*Projekcije nisu pozdan pokazatelj budućih trendova. Blog post je informativnog karaktera.  

Blog post u originalu možete pročitati na: Erste Asset Management blogu

Izvor: Erste banka

Check Also

Alibaba otvara vrata za američke proizvode

Kineska kompanija za online trgovinu Alibaba otvorila je svoja vrata američkim prodavačima na svojoj najstarijoj …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *