Banke u Hrvatskoj naplaćuju više od 200 naknada

Među “okidače” koji lako mogu izazvati gnijev potrošača nesumnjivo spadaju bankarske naknade, vjerovatno zbog toga što su nerijetko prikrivene, a čine se i neopravdane.

Posljednjih nedelja na njih se posebno žale oni koji su odlučili da tuže banke za preplaćene kamate i od njih traže potrebne dokumente, poput otplatnog plana ili ispisa uplaćenih kamata. Dok je u nekim bankama ta usluga besplatna, neke ih naplaćuju od 15 do 70 eura , zavisno od tražene dokumentacije.

A kako visina naknada može biti apsurdna, nedavno je pokazao slučaj klijentkinje iz Trogira: za uplatu iz inostranstva od jednog eura, provedenu tek da bi se testirao račun, banka je uzela naknadu od 80 kuna ili 10,8 eura. No, nakon tog slučaja banka je ipak izmenila sporni propis. U svakom slučaju, raširen je doutisak jam da bankarske naknade rastu. Tome u prilog idu i izvještaji banaka koja govore da im prihodi od naknada i provizija rastu. Dvijema najvećim bankama, na primjer, ti su prihodi lani porasli 4,7 odsto. Međutim, podaci za cijeli bankarski sistem govore da im se prihodi od provizija i naknada nisu znatnije mijenjali u proteklih šest godina. Lani su neto (kada se oduzmu njihovi troškovi, kao što su kartično procesuiranje ili naknade Fini) iznosili 3,2 milijarde kuna, dok su 2013. godine bili na nivou od tri milijarde kuna.

Kad je riječ o kamatama, priča je nešto drugačija. Lani su ti prihodi iznosili 11,9 milijardi kuna, čak 8,2 milijarde manje nego šest godina ranije. Međutim, u tom su razdoblju banke značajno smanjile i troškove, odnosno kamate na štednju. Oni su pali s 9,8 na 1,9 milijardi kuna. Tako su na kraju neto prihod od kamata ostali gotovo isti: sada iznose 10 milijardi kuna, a prije šest godina bili su na nivou od 10,2 milijarde kuna. Iz toga se može zaključiti da su niže kamate na kredite u cjelosti platile štediše koji svoj novac drže u bankama.

Donošenjem Zakona o uporedivosti naknada krajem prošle godine trebao bi se poboljšati i uvid u “bogati svijet” naknada. HNB od jesenas objavljuje njihovu uporednu listu po bankama, a ona obuhvata 13 najčešće korišćenih usluga vezanih za platni promet, kao što su vođenje računa, internet bankarstvo, kreditni transferi, kartične usluge, trajni nalog, prekoračenja po tekućem računu i isplata gotovine na bankomatu.

Problem je u tome što banke klijentima naplaćuju više od 200 različitih naknada i provizija, pri čemu često nije jasno za koje usluge, pa su različita iznenađenja uvjek moguća. Ipak, šta su tačno bankama platili, građani će saznati već ove jeseni, kad će jbanke morati da im pošalju prva obaveštenja o plaćenim naknadama. Kako tu propisuje zakon, klijenti će ubuduće jednom godišnje dobijati izvještaje banke o svim naknadama obračunatim u prethodnoj godini. U HNB-u pojašnjavaju da su banke dužne izrađivati izvještaje o naknadama od 1. novembra 2018. te ga dati potrošaču najmanje jednom godišnje, besplatno.

Check Also

CBCG: Strožiji uslovi za odobravanje keš kredita od 1. januara naredne godine

Danas je održana pedeset druga sjednica Savjeta Centralne banke Crne Gore, kojom je predsjedavao guverner …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *