Crna Gora mala zemlja velikih vina, mamac za goste iz cijelog svijeta

Crna Gora se može okarakterisati kao vinogradarska zemlja, a vino je već godinama jedan od najznačajnijih poljoprivrednih proizvoda u izvozu, proizvod sa vanjsko-trgovinskim suficitom, jer je vrijednost izvezenog vina gotovo dvostruko veća od vrijednosti uvezenog.

U posljednjih 10 godina jasno se izdvajaju dva trenda u strukturi investiranja u vinogradarsko-vinskom sektoru. Prvi dio je sađenje novih vinograda i obnova postojećih, dok se u drugoj fazi investira u opremanje prerađivačkih kapaciteta, rekonstrukciju i izgradnju novih vinarija, te u projekte vinskog turizma.

Pronašli ih na Facebook-u

“U već dobro utabanim Vinskim putevima, turisti uživaju u gostoprimstvu crnogorskih vinara, a ugođaj upotpunjavaju kamenom zidane tradicionalne kućice, idealne za čuvanje i degustaciju vina. Upravo su turisti nazvali Crnu Goru malom zemljom velikih vina”, kaže Marija Krstić, načelnica Direkcije za biljnu proizvodnju i inspekcijski nadzor u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Manju vinsku priču i kontinuirana ulaganja u vinski turizam priča porodični biznis vinarije Kopitović. Riječ je o familiji koja se dugo bavi uzgojem vinove loze, ali vinarija je zvanično osnovana 2006. godine i čini je konoba stara oko 300 godina i sala za degustaciju izgrađena u autentičnom stilu, sa kapacitetom od 40 mjesta. Ponosni su vlasnici bronzane nagrade Bijeli grozd za vinski turizam.

“Vinarstvo i vinogradarstvo smo povezali s vinskim turizmom i u cjelokupan posao uključena je isključivo naša porodica, svi smo našli neki zadatak. Posjetioci naše vinarije su iz raznih zemalja svijeta. Gosti koji dolaze preko turističkih agencija su sa evropskog područja, kao što su Skandinavija, Velika Britanija, Francuska i Njemačka, ali tu su i individualni gosti koji nas pronađu preko TripAdvisor-a, kao i Facebook-a i Instagrama. Na raspolaganju su im tri ponude koje obuhvataju degustaciju lokalne hrane i nacionalnih jela ispod sača, u kombinaciji s našim vinima. Gosti koji degustiraju naša vina žele da probaju autohtone sorte i vrlo su zadovoljni”, poručuju iz vinarije Kopitović.

Kreće projekt Vinsko selo

Posebna ulaganja u sektor vinskog turizma ima kompanija Plantaže. Najstariji podrum Plantaža – Lješkopolje, renoviran je i pretvoren u podrum za odležavanje specijalnih serija u kom se danas proizvode vina iz premium i ultra premium segmenta. Obnovom i otvaranjem vinskog podruma Šipčanik 2007, smještenog u srcu vinograda, otvoreno je novo poglavlje istorije Plantaža. U planu im je i obnova restorana Mareza, kao i realizacija projekta Vinsko selo.

Brižno osmišljeni programi

“Do sada su desetine hiljada turista uživale u brižno osmišljenim programima. Nudi se nadlijetanje nepreglednih čokota koji okružuju aerodrom Golubovci, vožnja turističkim vozom kroz vinograd koji se prostire na više od 23 kvadratna kilometra, konzumacija bogate palete vina Plantaža, te monumentalni hodnik vinskog podruma Šipčanik. Tu je i ponos kompanije – Stari podrum Lješko Polje, uz konje u konjičkom centru Vranac i Skadarsko jezero.

“Ovo su samo fragmenti vinskog turizma koje Plantaže pružaju gostima”, pohvalili su se iz Plantaža. Njihovi gosti su uglavnom iz zemalja Evropske unije i to Francuzi, Slovenci, Austrijanci i Poljaci, a u slučaju individualnih dolazaka tu su gosti koji dolaze iz različitih zemalja svijeta od Amerike, Kine i Rusije do Australije.

U podruma Šipčanik Plantaže nude kombinacije vina i hrane po odabranom programu. Može se izabrati između degustacije vina uz bruskete sa sirom, maslinovim uljem i ruzmarinom, degustacija pet vina uz selekciju sireva i degustacija četiri vina uz tradicionalnu crnogorsku zakusku ili pak domaće specijalitete sa pet vina.

CdM

Check Also

Statis u partnerstvu sa kraljevićima iz Emirata, moguć ulazak Alfa Dabi fonda u Sveti Stefan

Alfa Dabi Holding (Alpha Dhabi), investicioni fond kraljevske porodice Al Nahijan iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, …

One comment

  1. Crna Gora, mala zemlja velikih vina (Montenegro-Small Country of Great Wines), je slogan koji sam kreirao jos 2007. pred nastup na Prowein u Njemackoj, o cemu svjedoce tadasnje brosure i malobrojne tadasnje kolege koji su radili sa mnom, a koji se nijesu “prepali” nakon sto sam “zaratio” sa DrPS i njenim slugama. Kasnije sam vidio da su i Hrvati poceli da “koriste” isti slogan za svoju zemlju. Lijepo je kada vasa izreka postane “narodna”?

Leave a Reply

Your email address will not be published.