Za Aerodrome zainteresovane kompanijama iz Indije, Južne Koreje, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Turske, Francuske, Njemačke…

Usvajanje koncesionog akta za aerodrome Podgorica i Tivat očekuje se odmah poslije praznika, najavio je ministar saobraćaja i pomorstva, Osman Nurković i dodao da je pripremljen kvalitetan dokument, prije svega, u zaštiti interesa države.

“Nadam da ćemo odmah poslije praznika, vrlo brzo na prvoj ili drugoj sjednici u maju, ići na usvajanje koncesionog akta, nacrta ugovora o koncesiji i poziva za pretkvalifikaciju”, rekao je Nurković u intervjuu agenciji Mina-business.

On je kazao da je taj proces praktično finalizovan, pri čemu je pripremljen kvalitetan dokument, koji će, prije svega da zaštiti interese države.

“Ranije najavljeno usvajanje koncesionog akta je odloženo, jer su neki oponenti insistirali na detaljima koji nijesu bili suštinski, ali smo htjeli da zadovoljimo tu, možda, sujetu ili oponiranje procesu”, naveo je Nurković.

On je podsjetio da su nedostajali izvještaji eksterne revizije za četiri godine, kao o analiza tržišne cijene aerodroma Podgorica i Tivat, koji su sada završeni.

“Interesovanje kompanija je zaista veliko. Radi se o kompanijama iz Indije, Južne Koreje, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Turske, Francuske, Njemačke i ostalim”, precizirao je Nurković.

On je rekao da se nada da će biti u situaciji da odaberu kvalitetnog operatera i kompaniju ili konzorcijum koji će izgraditi te aerodrome u skladu sa potrebama turističke privrede i građana.

Dionica autoputa “najdalje do septembra 2020.

Nurković je, odgovarajući na pitanje u vezi sa dinamikom gradnje prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare, kazao da se nada da će sredinom naredne godine, najdalje do septembra, biti završena prioritetna dionica, sa svim objektima koji znače njenu funkcionalnost.

“Nažalost, nijesmo uspjeli u ugovorenom roku do 11. maja da završimo tu dionicu. Nakon početnog kašnjenja koje se desilo jer se vjerovatno nijesu snašli ni izvođači ni mi, u dvije godine je izdato tek pet dozvola sa obimom radova od oko deset miliona eura”, podsjetio je Nurković.

Nakon tog početnog kašnjenja, kako je rekao, došlo je do veće aktivacije izvođača, inženjera i Ministarstva i za nekoliko mjeseci su izdate sve dozvole, sa obimom radova u 2017. godini na nekih 180 miliona eura.

“U prošloj godini je bilo preko 200 miliona eura izvedenih radova. Ta dinamika se nastavlja i u ovoj godini”, saopštio je Nurković.

Što se tiče ostalih dionica, kako je dodao, postoji značajno interesovanje.

“Pokrenuli smo priču sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), koja je zainteresovana da sufinansira drugu dionicu sa 20 odsto od njene cijene. Obratili smo se Evropskoj komisiji (EK), tražeći im grant od 20 odsto tako da očekujem odgovor od njih”, objasnio je Nurković.

Prema njegovim riječima, ukoliko bi obezbijedili 40 odsto od ukupne cijene koštanja te dionice, onda bi za 60 odsto raspisali tender odnosno poziv privatno-javnom partneru.

Nurković je kazao da je druga opcija da kompanija koja izvodi radove na prioritetnoj dionici i koja je zainteresovana da uđe u aranžman, dostavi konkretnu ponudu.

“Svakako ćemo za sve što budemo radili u narednom periodu ići putem tendera”, dodao je Nurković.

Prema njegovim riječima, završetkom prve dionice, čini se atraktivnim druga i treća, a u prilog svemu tome ide i gradnja iz pravca Srbije.

“Nadam se da ćemo i prije završetka ove dionice krenuti u realizaciju dionice od Mateševa do Andrijevice”, najavio je Nurković.

“Otežani uslovi poslovanja MA”

On je, govoreći o stavu Ministarstva povodom situacije u nacionalnom avioprevozniku Montenegro Airlines-u, kazao da je riječ o kompleksnom pitanju kojim se Vlada i resorno Ministarstvo bave praktično na dnevnoj osnovi.

“Otežani su uslovi u kojima to preduzeće posluje i ima dubioze iz prethodnih perioda, ali cijenimo njegov značaj”, rekao je Nurković.

On je podsjetio da je MA u prošloj godini prevezla oko 645 hiljada putnika. Takođe, u kompaniji radi 430 ljudi, a posebno su važni piloti i stručno osoblje, čiji povratak je teško obezbijediti, ukoliko pođu.

“Ako bismo gledali ulaganje u MA i efekte koje imaju građani i privreda od njegovog poslovanja, onda toj kompaniji treba pomoći da opstane na tržištu. Međutim, situacija je takva da se moraju donijeti neke odluke”, smatra Nurković.

Prema njegovim riječima, postoji više opcija, koje se odnose na rješavanje problema i dugova iz prethodnog perioda, uvođenje stečaja i sanaciju prethodnih dubioza i njegova privatizacija.

“Sve te opcije su u igri i Vlada će donijeti odluku u najvećem interesu države i građana. Razmišljamo o svim aspektima, kako posljedicama gašenja tako i benefitima ako nastavi da radi”, rekao je Nurković.

On je, govoreći o gubicima u poslovanju državnih željezničkih preduzeća, kazao da je taj sektor težak i, osim Montecarga, nije profitabilan.

“Željeznički prevoz je od interesa za državu i građane, pri čemu država uglavnom subvencionira poslovanje tog preduzeća, odnosno cijene karata za putnike”, naveo je Nurković.

On je kazao da je blizu 50 odsto željezničke pruge rekonstruisano, pri čemu se ulaže napor da se obezbijede kreditna sredstva za nabavku prevoznih sredstava.

“Očekujem da će se to stanje poboljšati. Takođe, u svim preduzećima smo promijenili menadžment”, dodao je Nurković.

On je, odgovarajući na pitanje o stanju u brodarskim kompanijama, s obzirom na njihovu opterećenost kreditima za nabavku brodova, kazao da je to jedan od problema koji ga je zatekao u tom resoru.

“Crnogorska i Barska plovidba su, preko kredita iz Exim banke, nabavili po dva broda i tada se računalo da će cijene brodarina biti i 30 hiljada dolara dnevno, a one su bile čak na nivou od šest hiljada dolara”, podsjetio je Nurković.

On je rekao da su bili prinuđeni da iz budžeta plate dospjele rate, jer su dali garancije za te kredite.

“Teško je procijeniti kakva će biti situacija, jer zavisi od tržišta. Ako dođe do uvođenja sankcija između Kine i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) automatski pada prenos robe i trgovine, smanjuje se potražnja za brodovima i samim tim dolazi do pada najma cijena za brodarine”, objasnio je Nurković.

U Ministarstvu, kako je saopštio, rade analizu kako da objedine sva četiri broda, čime bi obezbijedili povoljniju ponudu na tržištu.

“To bi mogla biti Crnogorska plovidba, jer je u vlasništvu države 100 odsto, a Barska plovidba bi mogla da nabavi neki brod za prevoz na relaciji Bar-Bari i da se obnovi ta linija”, zaključio je Nurković.

Check Also

Blackstone kupio udio u BC Partnersu, vlasniku United grupe

Američki investicijoni fond Blackstone odlučio je da kupi udio u konkurentskoj britanskoj kompaniji BC Partners, …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *