Svaki stanovnik Crne Gore dužan po 5.000 eura

Finansijsko zdravlje Crne Gore je opasno narušeno jer je zaduženost od sticanja nezavisnosti 2006. godine do danas porasla za skoro 300 odsto, dok je za isti period društveni bruto-proizvod (BDP) porastao za svega 45 odsto.

To je u razgovoru za “Vijesti” kazao ekonomista i direktor Balkan biznis centra Branko Dragaš.

“Ukupni dug Crne Gore na kraju 2018. godine je bio 3,09 milijardi eura. Ako znamo da je 2006. godine kada se Crna Gora osamostalila dug bio 701 milion eura, jasno je da se nezavisna Crna Gora rekordno zadužila 2,3 milijarde eura ili 192 miliona eura godišnje. Kako Crna Gora ima 620.029 stanovnika, to znači da svaki stanovnik duguje oko 5.000 eura. Može li to danas da vrati svaki stanovnik Crne Gore ili bolje pitanje da li svaka porodica može da vrati 15 do 20 hiljada eura duga”, naglasio je Dragaš.

On je dodao da je to surova istina o ekonomskom stanju, ocjenjujući da je liderska pozicija Crne Gore u brzini zaduživanja.

“Od 2006. godine Crna Gora je imala godišnji privredni rast u prosjeku 3,5 odsto.To znači da je BDP porastao kumulativno za 45 odsto, ali je zaduženost porasla za skoro 300 odsto. Kako se može sedam puta većom zaduženošću od privrednog rasta da obezbijedi finansijska stabilnost? To je nemoguće. Balon će sigurno da pukne. Tada slijedi otrežnjenje, koje će biti bolno za građane Crne Gore, naročito za one koji žive od plate ili penzije. Kako je plata 52 odsto zaposlenih svega 250 eura i kako je preko 52.000 mladih nezaposleno, preko 20.000 djece živi u apsolutnom siromaštvu i preko 65 odsto penzionera ne može da sastavi kraj sa krajem, onda će se pogoršati socijalna slika društva. Biće sve više siromašnih i sve manji broj onih koji su sve bogatiji”, ocijenio je Dragaš.

Iste vile, kola, satovi…

Na pitanje da li Srbija i Crna Gora danas imaju ekonomske elite i kapitaliste u pravom smislu te riječi ili se zapravo radi o političkim i ekonomskim diktaturama desetine porodica u dvijema državama, Dragaš je kazao da osim duhovne elite druga ne postoji i da se “pohlepni tajkuni ili neki nepismeni ne mogu nazvati elitom”, te da su oni već za života zaboravljeni.

“Oni pripadaju organizovanoj tranzicionoj banci koja je opljačkala svoj narod. Elita je, recimo Njegoš. Elita je neko neprolazan. Neko ko je, za života, stvorio besmrtno djelo. Sve ostalo je boranija. Čorbine čorbe čorba. Poslovan čovjek sam od 1984. i poznajem gotovo sve tranzicione političare i tajkune u istočnoj Evropi. Znam kakvim su sve prevarama i pljačkama otimali od države i naroda. Ti razbojnici su svuda potpuno isti. Imaju iste vile, ista kola, iste satove.To što su oni takvi, što jedna porodica sve kontroliše ili nekoliko porodica nije njihova krivica, nego naša. Zašto smo im dozvolili da nas opljačkaju, omalovaže i porobe? Zašto se nismo pobunili i suprotstavili”, naglasio je ekonomski analitičar.

Dragaš je posebno istakao da su “zavodi za statistiku uvijek bili politički bilteni režima za ubjeđivanje porobljenih i siromašnih građana da žive bolje od japanske krave”.

“Građani u svojim novčanicima najbolje mogu da vide prave statističke podatke”, ocijenio je Dragaš.

Na pitanje zašto Srbija nije više zainteresovana za Luku Bar ili Montekargo, nego je trgovinski više usmjerena prema Solunu ili Konstanci, on je odgovorio: “Teško razumijem ekonomsku politiku srpske vlade i kada Srbiju bude vodila Vlada narodnog spasa sve će se iz korijena izmijeniti”.

”Srušimo politički totalitarizam”

Dragaš, koji je kritičar vlasti u Srbiji, upoređujući ekonomski i politički sistem u Srbiji koji se u prethodnom periodu mijenjao, dok je u Crnoj Gori ista vlast 30 godina, istakao je da je prednost Srbije što su imali “više različitih klovnova u političkom cirkusu, koji su igrali koloritne uloge, pa su imali bolju zabavu”.

“Vaš izbor je bio da gledate jednu te istu, dosadnu, loše režiranu predstavu, gdje se klovn pretvorio u glavnog kapoa. Suština je uvijek ista – politički totalitarizam. Naš istorijski zadatak je rušenje tog nakaradnog i nazadnog političkog i ekonomskog sistema”, rekao je Dragaš.

Na pitanje kada se konačno može očekivati kraj tranzicije iz bivšeg socijalističkog društva, Dragaš odgovara da se “tranzicioni banditi” neće zaustaviti dok sve ne rasprodaju u državi i da to građani dobro zapamte.

“Na kraju svega će pokušati da prodaju i narod kao roblje kolonizatorima. Tranzicija je prelazak nečega u ništa. Nije problem u tim tranzicionim varvarima, nego u nama. Građani moraju da se probude i pobune. Generacija 50-ih i 60-ih godina, moja generacija, koja je bila konformistička, gledala je samo lične interese i dovela do ovakve tragedije naroda, ima istorijsku obavezu da stane u prve borbene redove za odbranu države, nacije i morala… Danas je pravo vrijeme. Građani su ustali i izašli na ulice. Duh novog doba je izašao iz zatvorene flaše. Dijelimo se na one koji su opljačkani i one koji su ih opljačkali. Nema nam napretka dok iz temelja ne srušimo politički totalitarni sistem. To je suština politike XXI vijeka”, kazao je Dragaš, osvrćući se na proteste.

Najveći ekonomista – žena Crnogorka

Dragaš je, na pitanje o tome ko je najveći ekonomista u Crnoj Gori ili da je porijeklom iz ove države u novijem dobu, odgovorio: “Najveći ekonomista Crne Gore je – žena Crnogorka”.

“Vaše bake, majke, tetke, strine, kume i komšinice. Sve one pametne, mudre, dobre i radne žene što upravljaju oskudnim porodičnim budžetima, što iškolovaše djecu, podigoše nove ljude i niko ih nikada nije upitao – kako ste to sve uspjele, žene Crnogorke? Ja ih sada prvi pitam kako su uspjele da male prihode raspodijele da svi imaju, ko ih je učio da vode finansije, koje su ekonomske fakultete završile i kakve mjere štednje primjenjuju. Učimo od njih kako se vodi porodica i država”, kazao je Dragaš.

Naplatimo mostarinu između Istoka i Zapada

Dragaš je istakao da ovaj region pripada Istoku i Zapadu i da možemo da pomognemo da se bolje razumiju i sarađuju.

“Možemo da budemo most između Istoka i Zapada preko koga će oni koji prelaze da plaćaju mostarinu. Iskorišćenost privrednih kapaciteta u našim državama je svega 15 odsto, što znači da ima prostora za stvaranje znatno boljeg životnog standarda”, ocijenio je Dragaš.

Na pitanje da li će izgradnja malih hidroelektrana i dalje biti samo paravan za bogaćenje pojedinaca narednih nekoliko decenija, Dragaš je istakao da ima energije u izobilju i treba stvoriti mogućnost u novom dobu da se svako priključi i koristi besplatno tu energiju.

Izvor: Vijesti online

Check Also

Od 19. jula počinju letovi između Luksmeburga i Crne Gore

Od 19. jula počinju letovi između Luksemburga i Tivta, saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *