Čadež: Vlade regiona moraju brže otklanjati prepreke privrednicima

Vlade regiona, u cilju uspostavljanja zajedničkog tržišta, jedne drugima više ne smiju postavlјati nove prepreke, već posvećeno i zajedno otklanjati postojeće, kako bi privrednici što prije osjetili konkretne koristi od regionalne saradnje, ocijenio je predsjednik Privredne komore Srbije (PKS), Marko Čadež.

On je u intervjuu agenciji Mina-business kazao da bi jedino tako zajedno region učinili bolјim za poslovanje domaćih kompanija i atraktivnijim u očima međunarodne poslovne zajednice.

“Utoliko prije, što nas u tome, realno, ništa ne sprječava“, poručio je Čadež koji je i predsjednik Upravnog odbora Komorskog investicionog foruma zapadnobalkanske šestorke.

On smatra da je pred regionom veliki posao.

“Ono od čega se mora krenuti jeste uklanjanje međusobnih barijera u svakodnevnom poslovanju. Privrednici prije svega očekuju brža rješenja za njihove probleme, kako ne bi i dalјe plaćali, i novcem i izgublјenim vremenom, ceh zbog neusaglašenih procedura i dokumenata, propisa i praksi, slobodnih tumačenja carinika i inspektora, preko noći izmišlјenih novih pravila, kao i neusklađenih radnih vremena graničnih službi”, poručio je Čadež.

Prema njegovim riječima, ni najbolјi putevi ni najbrže pruge, ni stari ni neki novi sporazumi ako se ne budu primjenjivali u praksi, neće mnogo pomoći privredi, dok se ne ubrza protok robe na graničnim prelazima, ne skrati vrijeme čekanja i ne usaglasi rad inspekcijskih službi.

On se osvrnuo i na sporazum o ukidanju rominga između zemalja Zapadnog Balkana koji je ove sedmice potpisan u Beogradu i podrazumijeva postepeno snižavanje cijena od 1. jula, do potpunog ukidanja 2021. godine.

“Sporazum o ukidanju rominga je istorijski sporazum, posmatrano iz ugla regionalnog povezivanja. Važan je i za građane i za privrednike, kojima će donijeti manje troškove, omogućiti profitabilnije poslovanje, brže sklapanje poslova i bolјu saradnju”, tvrdi Čadež.

On je saopštio da u stvaranju arhitekture jedinstvenog ekonomskog regionalnog područja, na komore okuplјene u Komorskom investicionom forumu zapadnobalkanske šestorke, kao najvećoj biznis platformi u regionu, mogu da računaju i vlade i privrednici.

“Institucije mogu da računaju na pomoć kako bi što bolјe identifikovale probleme i ubrzale rješenja, uklonile prepreke, usaglasile propise i sertifikate i unaprijedile obrazovne sisteme prema potrebama privrede. Privrednici mogu da računaju na podršku da se tehnološki i digitalno osavremene, efikasnije posluju, da se udružuju, formiraju zajedničke kompanije i proizvode zajedničke proizvode”, naveo je Čadež.

Komentarišući privrednu saradnju u regionu i takse koje je Kosovo uvelo na uvoz robe iz Srbije i Bosne i Hercegovine (BiH), Čadež je rekao da nema vlade u regionu koja drugim ekonomijama, pod raznim izgovorima i povodima nije uvodila necarinske barijere, od kojih su štetu trpjele ne samo privrede kojima su one bile namijenjene, već i njihovi privrednici, ali da je odluka prištinskih institucija da uvede stoprocentnu taksu na sve proizvode iz Srbije i BIH nezabilježena do tada.

“Ta odluka je ne samo kršenje CEFTA sporazuma i drugih međunarodno preuzetih obaveza, već je i nerazumna, iracionalna, isklјučivo politički motivisana i suprotna svakoj ekonomskoj logici“, ocijenio je Čadež.

Uvođenje takse je, kako je poručio, nanijelo velike štete ne samo srbijanskim i bosanskohercegovačkim privrednicima, stranim kompanijama, već i samoj kosovskoj privredi i cijelom regionu, ugrožavajući ekonomske integracije i utičući i na političku stabilnost.

Čadež je rekao da je direktna šteta samo za privredu Srbije zbog prištinskih taksi, počev od novembra kada su uvedene, zaklјučno sa februarom, narasla na skoro 100 miliona eura i to mjereno samo nerealizovanim isporukama.

“Šteta samo stranih kompanija, sa kapitalom iz zemalјa Evropske unije (EU), koje posluju u Srbiji, procenjena je u jednom trenutku na oko 200 miliona eura na godišnjem nivou“, precizirao je Čadež.

On je kazao da su privrednici, vođeni prirodnim interesom da sarađuju, uvijek lakše nalazili zajednički jezik od političara, jedni drugima su prodavali i jedni od drugih kupovali i u težim vremenima za region.

Čadež je rekao da se zaoštravanjem odnosa na političkom nivou uvijek usporavaju ili zaustavlјaju i neki procesi koji zavise od vlada i državnih institucija, a koji su važni privredi.

“Recimo, krenemo sa usaglašavanjem propisa, procedura, otklanjanjem barijera za poslovanje i onda kada sijevnu političke varnice, ti procesi odu u drugi plan. To nije dobro ni za domaće kompanije, ni za imidž regiona u međunarodnoj poslovnoj zajednici. Zato privredne komore regiona stalno šalјu političarima zajedničku poruku da svaki put kada povise retoriku ili povuku nerazuman potez, moraju biti svjesni da su nanijeli štetu našim privrednicima“, upozorio je Čadež.

Tokom nedavno održanog biznis foruma na Kopaoniku, ocijenjeno je da je CEFTA sporazum prevaziđen i ukazano je na potrebu za novim sporazumom.

“CEFTA je prevaziđena i ako zaista hoćemo da pravimo jedinstveni ekonomski prostor, region mora da napravi novi korak i pređe u sljedeću fazu. Potreban nam je novi sporazum koji će obuhvatiti ne samo trgovinu, već sve elemente budućeg zajedničkog regionalnog tržišta“, dodao je Čadež.

On je kazao da je CEFTA sporazum u jednom periodu odigrao svoju ulogu, pomogao da se unaprijede odnosi i na političkom i ekonomskom planu.

“Za prvih deset godina od početka primjene sporazuma, prema podacima Svjetske trgovinske organizacije (STO), bescarinski promet u regionu je dostigao pet milijardi eura godišnje i članice CEFTA su međusobno povećale izvoz 75 odsto. Međutim, problem je što je razmjena unutar regiona počela da stagnira, odnosno da sporije raste“, smatra Čadež.

Prema njegovim riječima, jedan od klјučnih razloga zašto privrede nijesu bolјe iskoristile svoj izvozni potencijal i privukle više investicija, jeste činjenica da u praksi dogovorenu liberalizaciju i dalјe ometaju necarinske barijere u međusobnoj trgovini.

“CEFTA se tu pokazala nemoćnom. Zato nam je potreban novi sporazum, koji će eliminisati slabosti postojećeg, koji će imati mehanizam za rješavanje problema i sporova i koji će moći da sankcioniše one koji ga krše”, dodao je Čadež.

Na pitanje koje su konkretne aktivnosti Komorskog investicionog foruma u narednom periodu, Čadež je odgovorio da Komorski investicioni forum nastavlјa dijalog sa vladama u regionu radi otklanjanja barijera, harmonizacije i izgradnje zajedničkog regionalnog prostora.

“U stalnoj smo komunikaciji sa poslovnom zajednicom od oko 350 hiljada kompanija, koju predstavljamo i zastupamo i koja nas sve više vidi kao adresu za svoje predloge i inicijative. Da bi naše aktivnosti i preporuke bile još bolji odraz stvarnih potreba privrednika, planiramo i osnivanje poslovnog savjeta Komorskog investicionog foruma čiji će članovi biti najuticajniji poslovni lideri iz svih zapadnobalkanskih ekonomija”, rekao je Čadež.

Istovremeno se radi i na uspostavljanju zajedničke platforme za dijalog poslovne zajednice regiona sa EU institucijama nadležnim za politike i propise vezane za poslovanje.

Među klјučnim aktivnostima ostaje i čvršće povezivanje kompanija iz regiona radi unaprjeđenja međusobne saradnje, uspostavlјanja raznih vidova kooperacija i zajedničkog nastupa na trećim tržištima.

“Krećemo i u realizaciju značajnih projekata koje smo pokrenuli, za koje dobijamo međunarodnu podršku i čiji je cilј povećanje konkurentnosti naših kompanija, internacionalizacija njihovog poslovanja, stvaranje uslova za privlačenje više investicija, uvođenje dualnog obrazovanja i digitalna transformacija zapadnobalkanskih ekonomija i kompanija pojedinačno“, zaključio je Čadež.

Check Also

Oglasi za posao: ADP Zid zapošljava Programskog asistenta

Asocijacija za demokratski prosperitet – Zid je u potrazi za kandidatom/kinjom za mjesto Programski asistent

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *