Žugić: Stečaj u Atlas banci neće ugroziti stabilnost bankarskog sistema

Uvođenje stečaja u Atlas banku, čiji garantovani depoziti iznose 89 miliona eura, neće ugroziti stabilnost bankarskog sistema, već unaprijediti povjerenje u njega, saopštio je guverner Centralne banke (CBCG) Radoje Žugić.

On je kazao da su u banci, tokom trajanja privremene uprave od 7. decembra prošle godine, utvrđene skrivene mane, koje se odnose na nerealno visoku procjenu imovine i kašnjenja u kreditnom portfoliju.

„Ti argumenti su doveli do dodatnog pogoršanja parametara poslovanja bnake, koja je iskazala gubitak od preko 15 miliona eura i solventnost od minus sedam odsto, a imamo podatak da su obaveze banke veće od imovine za 1,14 miliona eura“, naveo je Žugić na konferenciji za novinare.

On je objasnio da se aktivnošću privremene upravnice Tanje Terić saznalo da je imovina banke precijenjena, što je dovelo do gubitka od skoro osam miliona eura.

Žugić je podsjetio da su postojali investitori koji su dolazili u CBCG i iskazivali ozbiljne namjere da kupe tu banku, međutim nijesu prošli analizu reputacije, novca i finansijskog plana.

„Fond za zaštitu depozita (FZD) ima više nego dovoljno sredstava da pokrije sve garantovane depozite. Savjet CBCG radio je po nalogu zakona, jer su nas parametri doveli do imperativne norme koju smo primijenili“, naveo je Žugić.

Za stečajnog upravnika imenovan je Mirko Radonjić.

Žugić je dodao da je siguran da to neće ugroziti aktvnosti bankarskog sistema, jer je na taj način smanjena izloženost prema državi i klijentima.

„Bankarski sistem će nakon ovoga imati veći nivo rezistentnosti, odnosno otpornosti i sigurnosti. Naša obaveza su finansijska stabilnost, deponenti i štediše, a siguran sam da će povjerenje u bankarski sistem da se unaprijedi“, kazao je Žugić.

On je kazao da su vršeni pritisci na guvernera.

„Vlasnik Atlas banke, Duško Knežević jako dobro zna da smo imali koordinaciju sa vlasnicima i upravom banke mnogo prije drugih državnih organa“, rekao je Žugić.

On je, odgovarajući na pitanje da li zbog svih posljednjih dešavanja u bankarskom sistemu i CBCG osjeća odgovornost i da li razmišlja da podnese ostavku, kazao da ne postoji nijedan ozbiljan razlog da guverner CBCG i razmišlja, a ne da podnese ostavku.

„Ove aktivnosti koje ja i ostali članovi Savjeta radimo su najteži mogući posao u Cnoj Gori. Uzeti dozvolu dvije banke u kratkom roku nije nimalo lak posao“, dodao je Žugić.

Direktor Sektora za kontrolu banaka u CBCG, Dejan Vujačić, kazao je da ukupni depoziti u Atlas banci iznose 189,9 miliona eura, garantovani depoziti 89 miliona eura, dok su oni na dan uvođenja privremene uprave iznosili 98 miliona eura.

„Garantovani depoziti od 89 miliona eura odnose se na 88,6 hiljada deponetata. Od tog iznosa, depozite do deset eura ima 70 hiljada deponenata, a depozite do 100 eura njih 80 hiljada“, precizirao je Vujačić.

On je kazao da državni depoziti iznose 8,9 miliona eura, a pored toga postoji obaveza prema državi po osnovu isplate pale garancije od Evropske investicione banke od 7,1 milion eura.

„Ukupan uticaj na državu potencijalno može biti 16 miliona eura, od toga tri miliona se odnosi na isključene depozite, a ostatak će se tražiti kroz stečajni postupak“, rekao je Vujačić.

On je kazao da potencijalni uticaj na rezidentna lica odnosno građane, preduzeća, uključujući i državu iznosi 22 miliona eura, a 15 miliona se odnosi na depozite nerezidenata.

Vujačić je kazao da je obezbijeđeno potraživanje Investiciono-razvojnog fonda (IRF) po osnovu pozajmice od oko 1,7 miliona eura, što se očekuje da će se naplatiti u potpunosti.

„Druga po redu naplate je CBCG, koja nema potraživanja. Treći u redu je Fond za zaštitu depozita, gdje očekujemo da će se više od 90 odsto potraživanja naplatiti“, dodao je Vujačić.

Direktor Fonda za zaštitu depozita, Predrag Marković, kazao je da je zakonski rok za početak isplate garantovanih depozita 15 dana od uvođenja stečaja.

„Najbitnije je da su sredstva likvidna i obezbijeđena, pri čemu trenutno imamo 108 miliona eura na računu, a i 30 miliona kreditnu liniju od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za ‘ne daj Bože’“, rekao je Marković.

Terić je, odgovarajući na pitanje koliko će radnika ostati bez posla, kazala da je banka imala 198 zaposlenih, od čega je deset odsto u obavezi da ostane u banci.

„Zavisno od obaveza i zahtjeva Specijalnog državnog tužilaštva, stečajni upravnik ima pravo da poveća taj broj“, dodala je Terić.

Ona je kazala da je ukupna imovina Atlas banke oko 210 miliona eura i smanjena je 15 miliona eura u odnosu na stanje koje je banka prikazala.

Prema njenim riječima, došlo je do obezvrjeđivanja imovine, između ostalog, zbog izgubljenog spora sa Kaspiom kao i potraživanja od Meinl banke.

Terić je rekla da nijesu tačne spekulalcije Kneževića da je gubitak u banci rezultat neracionalnih troškova privremene uprave, već svođenje vrijednosti imovine na pravu vrijednost.

„Cilj privremene uprave bio je da se banka pripremi za dokapitalizaciju i mi smo računali na investitora. Meni kao privremenom upravniku je žao što se nije desila dokapitalizacija, jer ostaje 200 ljudi bez posla“, rekla je Terić.

Prema njenim riječima, da se desila dokapitalizacija od 22 miliona eura, banka ne bi bila pod stečajem, jer bi i pored lošijih parametara sa tom dokapitalizacijom solventnost iznosila 10,8 odsto, odnosno iznad zakonskog limita od deset odsto.

Član Savjeta CBCG, Zorica Kalezić, je odgovarajući na pitanje o eventualnom učešću države u proces dokapitalizaicje, kazala da je preporuka CBCG prema Vladi bila da se ne ide u tom smjeru.

„Radi se o nesistemskoj banci, a imajući u vidu mnogostrukost faktora, odnosno da stepen izloženosti države nije bio velik i da se radi o banci koja ima nivo reputacionog rizika čiji su klijenti i bivši vlasnici pod istragama, generalna preporuka CBCG prema Vladi je bila da ne ide u tom smjeru“, rekla je Kalezić.

Nijedan investitor nije se prijavio za drugi krug dokapitalizacije Atlas banke, vrijedne 22 miliona eura. Oglas za otvorenu dokapitalizaciju raspisan je 7. marta, a prethodno je propao i prvi za zatvorenu dokapitalizaciju, koja se odnosila samo na postojeće akcionare banke.

Savjet CBCG je početkom januara uveo stečaj u Invest banku Montenegro (IBM), koja je takođe u vlasništvu Duška Kneževića.

(RTCG)

Check Also

Šansa za jačanje izvoznog potencijala malih i srednjih preduzeća Zapadnog Balkana

Za mnoga preduzeća iz šest zemalja Zapadnog Balkana (WB6) izvoz predstavlja jedan od načina za …

One comment

  1. “Ona je kazala da je ukupna imovina Atlas banke oko 210 miliona eura i smanjena je 15 miliona eura u odnosu na stanje koje je banka prikazala. Prema njenim riječima, došlo je do obezvrjeđivanja imovine, između ostalog, zbog izgubljenog spora sa Kaspiom kao i potraživanja od Meinl banke.” (citat)- naravno da ovaj portal koji vrši ukidanje postova po naredbi nije se usudio da analizira ove netačne rečenice g-đe Terić.

    Eksterni revizori su identifikovali da Mei. banka nie imovina banke prije više godina. Obični papir koji je u svim tobožnjim kontrolama (psoebno off cite, izvještaja) CB CG prihvatala. Zašto se sad prinudna upravnica pravda kad je kao ključna osoba CB CG za ovu banku sve ovo znala čim je ukinuta dozvola rada u Rusiji. I, dodatno, kako ova “imovina” nije bila problem u decembru 2018-e kada je skockala 2,97% koeficijent solventnosti a da krene u avanturu dokapitalizacija radi trošenaj vremena u prazno?
    Šteta, mlada edukovana osoba koja je sebe ovako rano izbrisala za kvalitetni rad, slijepo slušajući osobu iz pozadine, koja ih je juče sve ostavila na cjedilu i nije prisustvovala press-u koji je obilježio sređivanja kadrovske baze CB CG u anrednih par mjeseci. Naažalost, tamo neće biti glavne podmetačice, ona kao bubašvaba preživjeće i ovo atomsko uništavanje CB CG.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *