Bankar.me: Pregled poslovanja crnogorskih banaka na kraju 2018. godine

Dodajte komentar

Prethodna godina je bila sigurno jedna od najuzbudljivijih kada je u pitanju crnogorski bankarski sektor. Puno se pričalo i pisalo o potencijalnom spajanju CKB i Societe Generale Montenegro banke, bilo je medijskih navoda o prodaji Hipotekarne banke, nekoliko puta (doduše prilično tiho) špekulisalo se i prodajom Nove banke (ex Azmont), Ziraat banka je konačno krenula u širenje poslovne mreže, Zapad i Komercijalna banka su prešle u nove poslovne prostorije, NLB je morao pravdati javnosti svoj način obračuna zarada, a kao medijske bombe koje već mjesecima pune novinske članke odjeknule su vijesti o uvođenju prinudne uprave u Atlas Banku kao i stečaja u Invest banku Montenegro.

U tom moru novinarske pažnje koju su crnogorske banke dobile kao nikada do sada, nekako previše tiho i prilično nezapaženo su komentarisani njihove poslovni rezultati sa kraja godine. A rezultati nikada nisu bili bolji.

Prije par sedmica, kada su na sajtu Centralne banke postavljeni godišnji bilansi poslovanja banaka, mogli smo pročitati osnovne informacije koje se tiču profitabilnosti banaka. Vidjeli smo da je ukupan profit 12 od 15 banaka koje su godinu završile pozitivno, na nivou od 52 miliona eura! Da slika ne bude sjajna i bajna, uticalo je poslovanje već pomenute dvije banke iz Atlas grupacije koje su uknjižile gubitke od skoro 23,5 miliona eura (Atlas banka i Invest banka Montenegro), kao i relativno mlade banke koje još uvijek ne uspijevaju da se izbore za pozitivnu stranu svog poslovanja (Ziraat banka i Nova banka).

Pored već prikazanih podataka o nivou profita i prihoda od kamata i naknada koji su u najvećoj mjeri zaslužni za krajnji poslovni rezultat, smatramo da je vrlo bitno prikazati i uporedna kretanja na godišnjem nivou pojedinih stavki. Ono što je odmah primjetno jeste činjenica da, kada je u pitanju profitabilnost, prvih pet banaka suvereno čuvaju svoje pozicije, samo se smjenjujući unutar svoje, prilično profitabilne grupacije koja je za 5 godina (period 2014-2018 godina) ostvarila ukupno preko 155 miliona eura čistog profita:

Tokom prethodnih 5 godina, najbolje rezultate je sumarno ostvarila Erste Banka, kako se i vidi u tabeli, sa čak 38,5 miliona zarađenih eura.

Kao osnov za ovako dobre rezultate najprije moramo sagledati kreditnu bazu, makar onu koju banke prikazuju u svojim bilansima. Evidentno je da ta baza godinama raste, nivo kredita se za 5 godina povećao za čak 36%, dok je samo u prošloj godini registrovan rast od preko 11%.

Kada su u pitanju pojedinačne banke sa najvećim kreditnim portfoliom, jedna ista petorka suvereno vlada već godinama. Ono što je bitno istaći je evidentno pojačana koncentracija kada su u pitanju krediti, pa tako prvih 5 banaka na kraju 2018.godine upravljaju sa skoro 65% ukupnih kredita, dok su godinu ranije držale u svojim knjigama 63% svih kredita. Pored banaka koje dijele Top 5 ljestvicu, bitno je istaći značajan kreditni rast Lovćen banke i Universal Capital Banke, koje zajedno na kraju godine imaju preko 222 miliona eura kredita u svojim portfolijima i koje na godišnjem nivou bilježe rast od po 20-30 miliona eura novih kredita.

Ipak, prihodi od kamata ne rastu istim tempom kao nivo kredita, a čemu je glavni krivac svakako izraženija konkurencija među bankama. Iako su kamatni prihodi u prethodne 4 godine konstantno bilježili pad, situacija u 2018.godini je ipak blago drugačija. Na nivou sektora, kamatni prihodi su prošle godine porasli za 4 miliona, što govori o činjenici da se kamatna margina u sektoru blago oporavila, koja je sada na prosječnom nivou od 2,97%, iako i dalje znatno niže od 2014.godine kada je bila čak 3,57%. Ono što je zanimljivo jeste da se koncentracija kamatnih prihoda kod Top 5 banaka blago smanjuje svake godine, a za to su svakako zaslužne nove banke u sistemu, kao i uspješno revitalizovanje poslovanja velikih regionalnih banaka (NLB i Komercijalna banka), kao i uspješna privatizacija Addiko banke (ex Hypo Alpe-Adria-Bank).

Kada su u pitanju prihodi od naknada, situacija je vrlo slična, ali sa snažnije izraženom koncentracijom, gdje već godinama 3 banke drže maltene 50% ukupnih prihoda (CKB, Atlas i Hipotekarna banka). Zbog situacije u kojoj je, Atlas Banka je po prvi put ove godine zabilježila drastičan pad prihoda od naknaka u iznosu od 4 miliona eura, ali je Hipotekarna sa druge strane registrovala rast ovih prihoda od skoro 3 miliona eura na godišnjem nivou i preuzela prvu poiziciju od najveće banke u sistemu (CKB). Prihodi od naknada su u svakom slučaju na nivou cjelokupnog sektora značajno kompenzovali smanjene kamatne prihode, bilježeći konstantan godišnji rast. Na kraju 2018.godine ukupni prihodi od naknada u sektoru su iznosili 86,6 miliona eura, dok su godinu ranije bili na nivou od 82,9 miliona eura. Bitno je istaći i značajan godišnji rast u ovom segmentu dvije “manje” banke, Universal Capital Banke (1,7 miliona eura više od naknada) i Zapad banke (811 hiljada eura ili 66% veći prohodi od naknada).

Već prikazani podaci o godišnjim profitima, da bi nam prikazali precizniju sliku o uspješnosti poslovanja pojedinih banaka, moraju biti posmatrani u odnosu na kapital banke, kao i aktivu kojima banka raspolaže i upravlja. Analizirajući ova dva pokazatelja, vidimo da su najefikasnije banke na kraju 2018.godine bile: Zapad banka, NLB, Societe Generale Montenegro banka i Erste Banka:

S obzirom da u crnogorskim bankama gro poslova i dalje obavljaju ljudi (suprotno modernim trendovima digitalizacije), taj faktor je vrlo značajan i zaslužan za velike uspjehe koje bankarski sektor bilježi prethodnih godina. Ipak, iako se broj zaposlenih u bankama ne povećava tj generalno stagnira iz godine u godinu bez obzira što se otvaraju nove banke, posao zaposlenih konstantno raste, dok su njihovi operativni rezultati sve bolji. Aktiva po zaposlenom radniku se na nivou sektora u prethodnih 5 godina povećala za 50%, sa prosječnih 1,2 miliona eura po zaposlenom iz 2014.gdoine na 1,8 miliona na kraju 2018.godine. Radnici su i značajno operativno efikasniji, ali rast troškova zaposlenih ne prati to povećano angažovanje i njihovu profitabilnost. Ukupni troškovi radne snage su 63 miliona eura na nivou cijelog sektora i maltene su identični već 3 godine unazad.

Sudeći po podacima iz bilansa, najefikasniji su radnici Hipotekarne, Erste i Societe Generale Banke, dok su najbolje plaćeni radnici novih banaka (Zapad, Nova i Ziraat banka).

Prikazani podaci predstavljaju dio izvještaja Banking monitor, koji portal Bankar.me izrađuje već 5 godina unazad, na nivou cjelokupnog bankarskog sektora, kroz 41 pokazatelj i 18 stranica sa sadržajnim tabelama i grafikonima. Ukoliko ste zainteresovani za ovaj izvještaj, molimo da nas kontaktirate putem email adrese [email protected] ili na telefon 069/600-999.
Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *