OTP predvodi trend ukrupnjavanja tržišta u regionu

Dodajte komentar

U bankarskom sektoru Srednje Evrope nastaviće se ukrupnjavanje. Uvođenje novih digitalnih tehnologija i želje klijenata za stalno dostupnim, brzim i jeftinim uslugama stvara dodatne konkurentske pritiske i troškove uvođenja na koje svi igrači neće moći primjereno odgovoriti, zbog čega će biti primorani na izlazak s tržišta.

Očekuje se nastavak daljeg trenda spajanja i preuzimanja banaka u Srednjoj Evropi predvođenog željom kupaca i prodavača da maksimizuju povrate ulaganja.

Kupce motiviše unaprjeđivanje poslovanja postizanjem ekonomije razmjera i povećanjem operativne efikasnosti, što mogu postići konsolidacijom, posebno u okruženju i dalje relativno niskih kamatnih stopa. Uvođenje novih digitalnih tehnologija i želje klijenata za stalno dostupnim, brzim i jeftinim uslugama stvaraju pak dodatne konkurentske pritiske i troškove na koje svi igrači neće moći primjereno odgovoriti, zbog čega će biti primorani na izlazak s tržišta.

Najnovija Deloitteova studija o dinamici spajanja i preuzimanja unutar bankarskog sektora u Srednjoj Evropi i na Baltiku, koja uključuje dvanaest zemalja, Poljsku, Češku, Slovačku, Mađarsku, Rumunjsku, Sloveniju, Hrvatsku, Bugarsku, Srbiju te Estoniju, Latviju i Litvaniju, potvrdila je prethodnu tezu. Uz digitalnu je transformaciju konsolidacija bankarskog sektora drugi trend podstaknut stalnom potrebom za postizanjem poslovne izvrsnosti, ali i prirodan proces daljeg okrupnjavanja zbog velikog broja igrača na relativno malim srednjoevropskim tržištima, pri čemu još ima mnogo banaka s tržišnim udjelom ispod jedan posto, zbog čega se može očekivati da će se finansijska tržišta još više konsolidovati.

Od 2015. do septembra 2018. zaključene su ukupno 52 transakcije spajanja i preuzimanja, šest ih je još bilo u pripremi. Najviše transakcija spajanja i preuzimanja bilo je u Poljskoj (osam transakcija), Mađarskoj (osam), Srbiji (sedam) i Rumuniji (šest). U Hrvatskoj je u promatranom razdoblju najveća transakcija bila ona u kojoj je mađarska OTP ban, koja je ujedno kupac s najviše zatvorenih transakcija u Srednjoj Evropi, preuzela Splitsku banku. U promatranom razdoblju najaktivniji su prodavatelji bili Raiffeisen banka s četiri transakcije i četiri grčke banke – Piraeus Bank, Grčka nacionalna banka, Alpha prodavc i Eurobank – koje su zajedno prodale sedam banaka.

U zadnjoj analiziranoj godini, od 2017. do septembra 2018., dinamika spajanja i preuzimanja u bankarskom sektoru još je bila dobra s ukupno dvadeset transakcija, od kojih je četrnaest zatvoreno. Najveća transakcija odnosi se na Blackstoneovo preuzimanje šezdeset posto Luminor Groupa u Litvi za oko milijardu eura, a najavljeno preuzimanje Raiffeisen Bank Polska koje je proveo BNP Paribas zatvoreno je u listopadu 2018. za 756 miliona eura.

Trend je potvrdila i nedavna privatizacija najveće slovenačke banke NLB inicijalnom javnom ponudom u kojoj je slovenačka država prodala 59 posto NLB-ovih dionica na Ljubljanskoj i Londonskoj berzi. NLB drži oko 23 posto ukupne bankarske aktive, a slovenačka država i dalje je najveći pojedinačni dioničar. Očekuje se da će se preostali dio prodati u godinu dana. U javnoj ponudi učestvovali su i hrvatski ulagači, recimo PBZCO obvezni penzijski fond, a među najvećim međunarodnim investitorima bili su Brandes Investment Partners sa 7,6 posto i EBRD sa 6,3 posto.

Povoljno makroekonomsko okružje i poboljšano poslovanje banaka u Srednjoj Evropi i na Baltiku prošle dvije godine smanjilo je broj transakcija u odnosu na neke priranije jašnje godine. Porast kreditne aktivnosti zbog ekonomskog oporavka, smanjenje udjela neprihodonosnih, ‘loših’ kredita u ukupnoj imovini banaka, povećanje profitabilnosti banaka do rekordnih nivoa u nekim zemljama čimbenici su koji su smanjili pritisak za pokretanje prodajnih procesa. Međutim, u srednjem roku očekuje se znatna konsolidacija sektora potaknuta potrebom za povećanjem učinkovitosti i povrata dioničarima.

Cijene preuzimanja uglavnom su bile između jedan i 1,1 cijene/knjigovodstvene vrijednosti po dionici (engl. price/book value). Najveća transakcija u promatranom razdoblju bila je oba u kojoj je državno osiguravajuće društvo PZU kupio Unicreditov 32,8-postotni udjel u drugoj najvećoj poljskoj banci PEKAO za 2,38 milijardi eura.

(Kompletnu analizu možete pročitati na portalu LiderMedia)

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *