Autor hita “Fanki biznis”: Živimo u svijetu u kojem se sve može falsifikovati ili kopirati

Jedan od najuticajnijih svjetskih mislilaca današnjice i autor svjetskog bestsellera “Funky Business”, Kjell A. Nordstrom, ususret konferenciji Digital Takeover na svoj poseban način za portal “24 sata” govorio je o svojoj bogatoj karijeri, naveo što ga može inspirisati, dao je nekoliko savjeta kompanijama o odnosu prema klijentima ali i govorio o izazovima današnjeg svijeta. Nordstrom je jedan od govornika na Digital Takeoveru, a u svom će predavanju govoriti o životnom ciklusu kompanija koje se pokreću i propadaju u neprekidnoj interakciji s trenutnim okruženjem.

Nedavno je izašla nova knjiga “Urban Express” u kojoj ste koautor. O čemu ona govori? Što biste izdvojili kao ultimativni dio knjige?

Knjiga se bavi činjenicom da fizička sredstva imaju postupno sve manju ulogu u uspjehu kompanija. Podnaslov je knjige “Talent Makes Capital Dance” (Kapital pleše samo s talenotovanima). Upravo je taj proces na djelu otkad je rođen internet.

U literaturi i predavanjima spominjete inovacije kao jedan od preduslova za tržišnu konkurentnost kompanije. Koje tačno inovacije smatrate ključnima za uspjeh kompanije?

Postoje tri vrste inovacija: kada riješiš problem korisnika bolje nego itko drugi, na primjer iPhone 2008 ili Google 2017, kada riješiš problem korisnika na troškovno učinkovitiji način nego itko drugi. Inovacije u smislu troškovne učinkovitosti. Ovdje u Evropi primjer bi danas mogao biti Ryanair. Treća vrsta je kada si genije i riješiš problem korisnika na bolji i jeftiniji način. Moglo bi se reći da je u nekom smislu švedska IKEA primjer takve radikalne i esencijalne inovacije.

Upravljanje talentima u kompanijama veoma je važan segment poslovanja kompanije. Što po vama lider jedne kompanije mora imati i znati da bi prepoznao intelektualni kapital i koje alate treba primijeniti da bi u isto vrijeme oni bili zadovoljni radnici, a kompanija dobijala njihov maksimum potencijala?

Zvijezde privlače zvijezde! Ovdje je ključno stvoriti takvu kulturu i životni stil kakav ljudima omogućava da budu ono što jesu unutar strogog okvira kulture kompanije. To ne znači da bi ljudi trebali biti jednaki, trebaju imati zajedničku samo jednu, dvije ili tri ključne tačke da bi mogli dobro funkcionisati zajedno. U svim su drugim pogledima različiti. U slučaju IKEA-e na primjer, ključan je aspekt osjetljivost potrošača na cijene. Ljudi su u svim drugim pogledima različiti.

Imate bogatu i kompleksnu karijeru. Kad pogledate unatrag, koji je posao ili projekt za vas profesionalno bio apsolutno najveći izazov?

Dijeliti pozornicu s nekima od najpoznatijih i najelokventnijih ljudi na svijetu kao što su Bill Clinton, Richard Branson, general Schwarzkopf, Mihail Gorbačov itd. Bilo je ponekad izazovno ali i jako zabavno. Barem poslije zvaničnog protokola.

Koji je vaš generalni savjet kompanijama? Nabrojite pet najvažnijih smjernica kako bi se one trebale odnositi prema svojim kupcima i korisnicima.

Usmjeriti se na vrlo dobro određenu grupu potrošača, definisati problem koji ćeš rješavati, slijediti te potrošače po cijelom svijetu, ostati skoncentrisan, diversifikacija je primamljiva, posebno ako si uspješan i izgraditi klan, nešto jače od kulture.

Za vizionara poput Vas važno je stimulativno okruženje. Kako izgledaju vaši trenuci inspiracije?

Svako minimalističko okruženje za mene je inspirativno, bilo da ga je stvorio čovjek bilo priroda. Islandsko ostrvo, norveška obala, CKR-ova arhitektura.

Na konferenciji Digital Takeover govorićete o izazovima današnjeg svijeta koji su izazvani digitalizacijom, ali i o potrebi usvajanja novog seta analitičkih vještina. Možete li navesti koje vještine su ključne danas, a postaće još važnije u budućnosti?

Očigledno je da će mašine/algoritmi preuzeti sve što je predefinisano i standardizovano. Ostaje nam izazov rješavanja nestandardiziranih problema. To se u računarskom svijetu katkad naziva „opštom inteligencijom”.

Knjigama dajete neuobičajena imena. “Funky Business”, “Karaoke Kapitalizam”, “Urban Express”. Objasnite nam kako ste došli na ideju za te naslove.

Pa, s vremenom naučiš da su izgled i naslov knjige ono što podstiče prodaju. Sadržaj je na trećem mjestu. Htjeli smo da naslovi budu lako pamtljivi, dopadljivi i da u nekom pogledu sažimaju naš rad u samo dvije-tri riječi.

U karijeri ste kao savjetnik radili za mnoge multinacionalne kompanije, svojevremeno i za britansku vladu. Koliko vam je taj posao bio izazovan i s kojim problemima u poslovanju kompanja ste se najčešće susretali? Jesu li uvijek uvažavali vaše sugestije?

Na listi klijenata stvarno je mnogo i vlada i multinacionalnih kompanija! Naravno, svaki je zadatak drukčiji i izazovan, barem na prvi pogled, no obično se nakon nekog vremena provedenog s klijentom može prepoznati i klasifikovati problem. Većinu klijenata muče ista pitanja i problemi. Kao i ljudska bića, svi smo mi različiti, ali život većini nosi iste probleme. U slučaju kompanija, kako tu možemo dati maha inovacijama? Koja je vrsta organizacije najbolja? Na koje se područje trebamo usmjeriti? Uopšteno govoreći svi moji klijenti slijede moje preporuke.

Smatraju vas jednim od najvećih poslovnih gurua u svijetu zbog čega ste tokom posljednjih 20 godina držali predavanja širom svijeta. Koje zemlje biste izdvojili kao najpodsticajnije za stvaranje biznisa i zašto?

Teško pitanje. Kada je riječ o inovacijama usmjerenima na dobrobit i način života, to su vjerovatno nordijske zemlje. Kada je riječ o tvrdokornom internetskom tipu inovacija, to je uvijek bio i dalje je klaster Silicijumske doline. U inventivnosti i rješavanju problema korisnika neupitno predvodi Njemačka.

Profesor ste na Stockholm School of Economics, predajete prestižni program za visoki menadžment. Što iz vašeg iskustva generalno nedostaje liderima i čemu ih vi učite?

Da, još uvijek predajem na nekim programima visokog menadžmenta, iako trenutno nisam zaposlen na Stockholm School of Economics. Čini se da su danas ključne dvije stvari: pružiti polaznicima pregled današnjeg svijeta, odakle dolazimo, u kojem smjeru idemo i koji je odgovor na to relevantan za kompaniju. Obično se to svodi na pitanje ko smo mi i šta ćemo učiniti za svoje klijente u ovom novom svjetskom poretku.

Emocije su jedan od ključnih faktora koje pokreću čovjeka, ali i ekonomiju. Možete li navesti primjer kompanije koja je uz pomoć emocija uspjela pridobiti naklonost svojih korisnika?

Jako je mnogo primjera. Apple i ljepota njegovih proizvoda i pakovanja, Mini – automobil – i privlačnost izgleda, oblika i performansi tog malog auta, Alessi, italijanski proizvođač kuhinjskih predmeta i Muji, nebrendirani proizvodi iz Japana.

Koji su po vama najveći izazovi, a koje prilike s kojima će se sadašnja poduzeća susretati u sljedećih 5 godina?

Najveći će izazovi biti: Šta ćemo učiniti za svoje klijente u ovom novom svijetu? Što nas čini jedinstvenima? Što ćemo raditi interno, a što ćemo kupovati od nekog drugog? Stvoriti okruženje u kojem čovjek i stroj mogu raditi jedan drugom uz bok. Smjer rasta u manje globalnom svijetu.

Mnoge se organizacije susreću s otporom i nepovjerenjem u brend jer je on izvor povjerenja i od toga zavisi hoće li kupac nešto kupiti. Na koji je način moguće stvoriti odnos u kojem korisnici vjeruju brendu i je li autentičnost za brend jednako važna kao i jedinstvenost?

Autentičnost je danas važnija nego što je ikad bila. Živimo u svijetu u kojem se gotovo sve može kopirati, mijenjati ili falsificirati. To podrazumijeva da originalnost i autentičnost postaju oskudan resurs za koji su mnogi od nas spremni platiti.

Nabrojite svojih pet omiljenih stvari: dizajnera, glazbenika, knjigu, jelo i životni uzor.

Dizajner: Philippe Starck
Knjiga: “Sapiens” autora Yuvala Hararija
Jelo: gotovo bilo koja japanska hrana, ako nije dostupna, može i talijanska
Životni uzor: Richard Branson

Preuzeto sa 24sata.hr

Check Also

Ovo je top 10 kompanija koje najviše zagađuju okeane

Plastika je polako ušla u naš život. Flaše, slamčlice, pakovanja za voće i povrće, kese …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *