Kako se dobro živi – lekcije od Norvežana

Noveška je godinama sebično čuvala prvo mjesto na spisku zemalja najboljih za život. Od ovolike Zemlje i ovolikih ekonomija, skandinavska zemlja sa pet miliona stanovnika, ne tako idealnom klimom i sa manjkom sunčanih dana najpoželjnija je među zemaljskim stanovništvom. U čemu je trik ako izuzmemo bogatstva na čelu sa naftom?

Svako može da provjeri kako funkcioniše norveški školski sistem i zdravstveno osiguranje. Sva djeca imaju zdravstvenu knjižicu, briga o zdravlju je besplatna. U ovoj zemlji vam država može platiti vjenčanje, a plaća i sahranu. Naši mozgovi ovo jedino mogu prihvatiti ili kao laž ili kao utopiju. I ne samo naši, što nije neobično, već i američki i mozgovi ostatka Evrope.

Pošto živi u ovom vijeku, svako bi mogao da nauči po nešto o životu od Norvežana. Lekcije nisu teške, ali traže nešto viši nivo svijesti.

Koncept “JanteLoven” je princip koji je inače rasprostranjen u skandinavskim zemljama. Skromnost, zajedništvo i društvena jednakost polazne su osnove ovog principa. Niko nije bolji od drugog, nije pohvalno hvalisanje vještinama, a nije ni ponos. Norvežanin će prije reći “mi” nego “ja” za razliku od ostatka svijeta koji je opterećen takmičenjem i ličnim dostignućima. “JA sam uspio, JA sam uradio!” nisu riječi koje ćete čuti od Norvežanina. Problemi se rješavaju u ineteresu svih.

Slave jedakost

Gej brakovi su regularna stvar, oko toga se ne troši mnogo riječi, žene se vrlo cijene dotle da je 2003. izglasan zakon da bar 40% članova upravnih odbora svake kompanije mora biti ženskog roda. Tako je Norveška najbolje mjesto na svijetu za majke, a i za očeve koji takođe imaju beneficije samim tim što su očevi. Idila. Dakle, jednakost se zaista slavi.

Cijene šta imaju

Cifre govore da Novežani plaćaju najveće poreze, žive skup život, skupa su kola, ali nema gladnih i nema siromaštva. I bez obzira šta građani misle o porezima i vladi, prije svega žele da pomognu onima kojima je pomoć potrebna, izuzetno cijene prirodu do klanjanja, čuvaju je i vrlo su svjesni značaja ekologije. Tako su Norvežani vaspitani, to je mentalni sklop koji cijeni šta ima i pomaže onima koji su manje srećni.

Šetnja

Norvežani redovno šetaju. Svi. Šetnja je način života i ne traži poseban razlog. Evropljani i Amerikanci šetaju zato što im je to lekar preporučio ili zato da bi skinuli koji kilogram. Ne šetaju da bi šetali. Treba im razlog za šetnju baš kao što im je potreban razlog da bi bilo šta drugo radili. Za Norvežane šetnja je život napolju, osjećaj zajedništva sa prirodom, iskren i bez rezerve.

U osnovi dobro organizovane i bogate zajednice kakva je Norveška ne stoje tajne ekonomske formule. U pitanju je mentalni sklop koji slavi prirodu, zajednicu i jednakost. Zvuči tako jednostavno. A, da li je za prosječan ljudski mozak 21. vijeka?