Za šefove jedni kriterijumi, za službenike drugi, zbog loših ocjena slijede otkazi

Dodajte komentar

Vlada je utvrdila Uredbu o ocjenjivanju rada službenka i namještenika kojom se propisuju bliža mjerila, način i postupak ocjenjivanja rada državnih činovnika i rukovodnog kadra. Propis, koji predstavlja Portal Analitika, još nije zvanično objavljen.

Pošto Vlada, prema Planu optimizacije javnog sektora do 2020, planira otpuštanje oko dvije hiljade službenika, jasno je da će se na udaru naći najslabije ocijenjeni činovnici i šefovi.
Zanimljivo je da, prema Uredbi, čije detalje objavljuje Portal Analitika, važe potpuno drugačiji kriterijumi i mjerila za ocjenjivanje rukovodioca u odnosu na službenike.

“Imajući u vidu da su priroda i opis poslova državnih službenika iz kategorija ekspertsko rukovodnog, ekspertskog i izvršnog kadra različiti u odnosu na poslove namještenika, propisana su i različita mjerila za ocjenjivanje u okviru kriterijuma, kao i mjerila za ocjenjivanje lica iz kategorije visokog rukovodnog kadra i starješine organa uprave”, objašnjeno je iz Vlade.

MJERILA ZA OCJENJIVANJE ŠEFOVA

U Uredbi se kao najvažniji kriterijumi za ocjenjivanje visokog rukovodnog kadra, ekspertskog kadra i starještina organa uprave, navode “ispunjavanje radnih zadataka: usmjerenost na rezultate, sprovođenje utvrđenih ciljeva i usmjerenost na razvoj i motivaciju službenika”.

Kao drugo mjerilo potenciraju se “rezultati rada u pogledu kvaliteta i kvantiteta: stepen realizacije zadataka i kvalitet postignutog, stručnost i sposobnost organizacije rada”.
Za ocjenjivanje šefova važan je i “obim i blagovremenost u vršenju poslova radnog mjesta: efikasnost, upravljanje promjenama i postavljanje prioriteta”.

Kao posljednji kriterijum za ocjenjivanje rukovodnog kadra pominje se “liderstvo, saradnja, komunikacija i inovativnost”.

MJERILA ZA OCJENJIVANJE SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Za službenike i namještenike, važe, potpuno drugačija mjerila.

Kao najvažniji kriterijum navodi se sposobnost izvršenja radnih zadataka, te stručnost, tačnost i pouzdanost u obavljanju poslova i stepen realizacije radnih zadataka.

Važno je i pridržavanje rokova za izvršavanje poslova, sposobnost usklađivanja radnih zadataka sa prioritetnim aktivnostima organa u kojem državni službenik radi i efikasnost u izvršavanju radnih zadataka.

Priilkom ocijenjivanja imaće se u vidu inovativnost i kreativnost, pismeno i usmeno izražavanje, vještina komunikacije i timski rad.
Za namještenike važe slična mjerila kao i za službenike s tim da će se kod prvih vrednovati upravljanje vremenom i efikasnost.

OCJENE

Ocjenjivanje rukovodioca, službenika i namještenika, obavezno jednom godišnje, vrši neposredni šef i dužan je da o tome sačini službenu zabilješku.

Interesantno je da se ocjenjivanje vrši ocjenom od 1 do 3 po svakom od mjerila u okviru kriterijuma, nakon čega se, dijeljenjem zbira ocjena po svim mjerilima u okviru jednog kriterijuma brojem tih mjerila, utvrđuje ocjena po svakom od kriterijuma.

Predlog ocjene rada utvrđuje se na osnovu rezultata dobijenog dijeljenjem zbira ocjena po svim kriterijumima brojem kriterijuma, i to: rezultat od 2,71 do 3,00 – predlog ocjene rada je “ističe se”; rezultat od 1,51 do 2,70 – predlog ocjene rada je “dobar” i rezultat manji od 1,51 – predlog ocjene rada je “ne zadovoljava”.

Neposredni šef sačinjava službenu zabilješku u koju unosi datum upoznavanja i eventualno neslaganje  ocjenivanog sa predlogom ocjene rada, kao i razloge neslaganja.
Zabilješka se  potom dostavlja rukovodiocu organizacione jedinice, odnosno direktoru u slučaju ocjenjivanja visokog rukovodnog kadra.

ZA LOŠE OCJENE – OTKAZ

Podsjetimo, novi Zakon o državnim službenicima i namještenicima predviđa obavezno godišnje ocjenjivanje državnih službenika ali i njihovih šefova. Najkasnije do 31. januara za prethodnu godinu.
Državnom službeniku, odnosno namješteniku ili šefu koji je dva puta ocijenjen ocjenom “ne zadovoljava” prestaje radni odnos, danom izvršnosti rješenja o ocjenjivanju. Ocjena rada državnog službenika, odnosno namještenika upisuje se u Centralnu kadrovsku evidenciju.

Prvobitno je bilo planirano da put do otkaza bude lakši, ali se od toga naknadno odustalo pa činovnik treba dva puta da bude negativno ocijenjen kako bi mu se uručio otkaz.
Planom optimizacije, Vlada je u naredne dvije godine planirala otkaze za 1.965 službenika i 1.217 opštinara.

U slučaju da činovnici budu proglašeni tehnološkim viškovima, sleduje im otpremnina od minimum 12 prosječnih bruto zarada na nivou države.

Do 1. septembra prošle godine ukupno je otpušteno 339 službenika, i to 96 zaposlenih na centralnom nivou i 243 opštinara, dok je 424 činovnika izrazilo interesovanje za sporazumni prestanak radnog odnosa.

Ti podaci ukazuju da je Vlada, odnosno Ministarstvo javne uprave, odlučni da sprovedu Plan optimizacije, a na osnovu Uredbe koja nije još zvanično objavljena, otkaze bi trebalo da dobiju neprecizni, nestručni i neljubazni službenici.

Izvor: Portal Analitika

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *