Sindikati protiv poskupljenja struje i traže minimalac od 250 eura

Sindikati su danas na sjednici Socijalnog savjeta zatražili da se odustane od povećanja cijene struje, ali su iznijeli i argumente koji, kako tvrde, nedovsmileno pokazuju da se vrijeme da se minimalna zarada sa 193 eura poveća na 250.

Generalni sekretar Saveza sindikata (SSCG), Duško Zarubica, za CdM je kazao da je stav sindikata jasan-struju ne treba poskupiti.

“Očekujemo da će biti uvaženi naši argumenti i da poskupljenje neće biti samo prolongirano do 1.maja, nego da će se od toga odustati. Smatramo da ovo nije trenutak za poskupljenje, već da mora da se uzme u obzir socijalno stanje, kao i platežna moć građana”, jasan je Zarubica.

Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Nikola Vujović tvrdi da najavljeno poskupljenje struje ne znači da će svi potrošači dobiti veće račune za električnu energiju.

Kada je riječ o povećanju minimalne zarade sa 193 na 250 eura, Zarubica tvrdi da su sindikati uradili analizu koja je ocijenjena kao kvalitetna.

“Uradili smo analizu za povećanje, predali smo je socijalnim partnerima. Ministarstvo finansija radi na pronalaženju modela, a svakako da postoji raspoloženje”, poručio je Zarubica.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Puršićić danas je poručio da poslodavci načelno prihataju potrebu da se poveća minimalna zarada, ali traže da se smanje stope poreza i doprinosa. On je dodao da će narednih mjesec Socijalni savjet sa predstavnicima Vlade raditi na ovom pitanju. Ministar napominje da u Vladi postoji raspoloženje da se minimalna zarada poveća.

<<<Minimalac neće biti povećan, Socijalni savjet traži analizu<<<

I sagovornici CdM-a ističu da je vrijeme da se Crna Gora po iznosu mininalne zarade pomjeri sa dna regionalne ljestvice.

Ekonomista i poslanik Aleksandar Damjanović, za CdM kaže da, uzimajući u obzir da je minimalna zarada u Crnoj Gori najmanja u regionu, a da su prosječne zarade među najvećima, kao i činjenicu da su cijene roba i usluga u Crnoj Gori takođe iznad prosječnih u regionu, više je nego jasno da je neophodno povećati iznos minimalne zarade.

Da bi to povećanje imalo minimalne posljedice na ekonomske tokove, kako objašnjava, neophodno je istovremeno smanjiti doprinose za poslodavce uz čvrst dogovor da se u jednom tranzicionom roku, od pola godine, prijave zaposleni na crno kao i oni kojima se uplaćuje dio zarade na ruke, a porezi i doprinosi se plaćaju na minimalnu zaradu.

“Ta mjera bi kompenzirala izdatke po osnovu uvećanja zarada kao i smanjenja doprinosa, a nakon prelaznog perioda bi za one koji bi i dalje zapošljavali na crno i zakidali budžet bile primijenjene najstrožije mjere uz veoma ozbiljne sankcije. Uslov ovih mjera je široka politička i društvena podrška, što u postojećim uslovima političke nestabilnosti i podjela nije lako ostvariti, ali se od ideje prosto ne smije odustati”, rekao je Damjanović za CdM.

Ni portparol Liberalne partije Ammar Borančić nema dilemu-minimalac mora ići na 250 eura.

“Minimalnu zarada u Crnoj Gori potrebno je, bez dileme, povećati sa sadašnjih 193 eura na 250 eura, pa će ona iznositit polovinu od prosječne zarade u državi. Na ovaj način može se govoriti o realnom poboljšanju kvaliteta života i standarda građana, radnika i njihovih porodica u Crnoj Gori. Ovo je naročito važno za najosjetljivije kategorija društva i radnike koji rade na najmanje plaćenim poslovima a takvih je u Crnoj Gori na hiljade, gotovo 9.000”, kaže Borančić za CdM.

Vrijeme je, kako dodaje, da konačno građani osjete blagodeti ekonomskog napretka i investicija u državi.

“Važno je međutim, istovremeno uvesti i neoporezivi dio zarade, odnosno, smanjiti opterećenja na zaradu radnika za poslodavce što će svima olakšati povećanje minimalnog ličnog dohotka. Šokantno je da u Crnoj Gori opterećenje na zaradu iznosi gotovo 50 odsto plate, najviše u regionu. Drugim riječima, pola bruto plate koja se isplaćuje radniku, odlazi državi preko različitih poreza i drugih nameta, dok radnik primi samo pola svojeg primanja. Liberalna partija će zato zahtijevati da se uz povećanje minimalne zarade sa 193 eura na 250 eura uvede i neoporezivi dio zarade koji će radnici primati u cjelini, a na taj način se neće ugroziti ni poslovanje privrede i dovesti radnik u loš položaj, što su prihvatili u sindikati i Vlada i poslodavci”, smatra on.

Borančić očekuje da će minimalna zarada biti povećanja već polovinom 2019. godine.

“Nakon usaglašavanja socijalnih partnera, ne vidimo da imamo ikakvih prepreka tome. Liberalna partija snažno će podržati takvo rješenje u Skupštini, u najboljem interesu građana”, zaključio je Borančić.

U zemljama regiona najniži minimalac je u Crnoj Gori, i to 193 eura. U Sjevernoj Makedonij je 195 eura, BiH 208 eura, Srbiji 231 euro, Albaniji 211 eura. U Hrvatskoj minimalna plata iznosi 405 eura, a u Sloveniji je minimalac značajno iznad crnogorske prosječne zarade i iznosi 667 eura.

Check Also

Monteput: Za nepuni mjesec, auto-putem prošlo 293.000 vozila, ukupan prihod 1.131.086 eura

Od početka naplate putarine na auto-putu “Princeza Ksenija” pa sve do ponoći 15. avgusta, prošlo …

Leave a Reply

Your email address will not be published.