Zašto sve više investitora umjesto u akcije ulaže u berzanske indekse?

Ulaganje u akcije može biti jako unosno, a dokaz za to su mnogi milijarderi koji su svoja bogatstva stekli ulaganjem i špekulisanjem na berzama. Ipak, posljednjih decenija raste broj onih koji smatraju da je vrlo teško (možda čak i nemoguće) dugoročno ostvarivati prinose veće od prosjeka tržišta, pa se upuštaju u ulaganje u berzanske indekse koji se računaju na osnovu velikog broja akcija s jedne ili više berzi odjednom.

Nemoguće je znati koje će akcije najviše rasti u budućnosti

Danas je svima jasno da je prije desetak godina trebalo uložiti u akcije Apple-a, Google-a ili Facebook-a, jer se na njima do sada moglo ostvariti prinos od nekoliko stotina odsto. Ali posmatranje samo takvih akcija se može svrstati pod „zabludu preživjelih“, čestu grešku koju ponavljaju investitori na finansijskim tržištima. Oni se fokusiraju samo na one akcije čija je vrijednost značajno porasla, a zanemaruju mnoge koje su porasle malo ili su izgubile na vrijednosti, a takvih je vjerovatno bilo na hiljade, kada se saberu najaktivnije berze na svijetu. Neke od poznatijih akcije koje su bile smatrane vrlo unosnim ulaganjem, a zapravo su donijele gubitak su akcije Twittera (koja je od izlistavanja na berzi 2014. godina do sada pala 42%) i Snapchata (koja je od izlistavanja na berzi 2017. godine do sada pala za čak 65%). Danas su kompanije s najvećom vrijednošću na svetu Apple, Google, Microsoft i Amazon, a vjerovatnoća da će upravo ove kompanije imati najveću tržišnu kapitalizaciju i za 10 godina nije velika.

Čak i najveće firme mogu upasti u probleme

Iako je relativno mali rizik da će velike kompanije sa stabilnim poslovanjem propasti, može se dogoditi da njihove akcije naglo padnu zbog potpuno nepredvidivih događaja. Neki od primjera velikog pada su
pad cijene akcija British Petroleuma za 50% zbog izlivanja nafte s platforme u Meksičkom zalivu 2010. godine; pad vrijednosti akcija Volkswagena od 60% tokom 2015. godine nakon otkrića da je kompanija namjerno varala na testovima; pad Facebooka od 20% zbog otkrića da je kompanija dijelila privatne podatke korisnika s firmama koje su iste koristili za manipulisanje glasačima na posljednjim američkim izborima.

Ako investitor iz bilo kojeg razloga zatreba novac u situaciji u kojoj je vrijednost akcija pala, mora se pomiriti s puno nižom cenom od očekivane, pri čemu je rezultat ulaganja najčešće značajno lošiji od planiranog.

Berzanski indeks praktično ne može pasti na nulu

Čak i najveće firme mogu da propadnu, pri čemu ulagači gube cjelokupni ulog u njene akcije. Tako je američka banka Bear Stearns u jednom trenutku vrijedjela 20 milijardi dolara, a bankrotirala je 2008. godine.

Berzanski indeks se sastoji od velikog broja akcija različitih kompanija i svakih nekoliko mjeseci se iz njega izbacuju „najgore“ i ubacuje nekoliko novih vrsta akcija, kojima raste promet na berzi ili tržišna kapitalizacija. Zbog toga, indeks praktino ne može da padne na nulu. Akcije svih uspješnih kompanija će kad-tad završiti u sastavu indeksa i doprinositi njegovom rastu. Ta teorija se dokazuje i u praksi.

Primjer za to je i vrijednost Crobexa – referentnog indeksa Zagrebačke berze. Iako je Hrvatsku zadesila vrlo duboka recesija i kasnije bankrot najveće kompanije, Agrokora, pri čemu su mnoge akcije u potpunosti postale bezvrijedne, Crobex je od početka računanja ovog indeksa porastao 78%. Indeksi razvijenih tržišta, kao što su američki SP500 i njemački DAX30 u poslednjih 10 godina rasli su mnogo više. Za očekivati je da će se takav trend i dalje nastaviti, jer će američka i njemačka ekonomija još dugo biti mnogo produktivnije od hrvatske.

Za ulaganje u akcije pojedinačnih kompanija treba mnogo znanja i vremena

Osim većeg rizika ulaganja u pojedinačne kompanije, taj pristup zahtijeva i mnogo znanja i vremena. Naime, pri odabiru akcije treba dobro proučiti finansijske izvještaje kompanije, planirane projekte u budućnosti te aktivnosti konkurencije. Pri ulaganju u akcije McDonaldsa morate proučavati kako se kreće cijena mesa na svjetskom tržištu, šta radi Burger King, KFC i sl. Isti problem nastaje ako planirate dodatno diversifikovati portfolio ulaganjem u akcije kompanija iz drugih djelatnosti.

Dakle, osim što ulaganje u pojedinačne kompanije na berzama zahtijeva mnogo više znanja i vremena od pasivnog ulaganja u berzanske indekse, takvo ulaganje je rizičnije. Istorija pokazuje da čak i najuspješniji investitori na berzi i investicioni fondovi po pravilu imaju niži prinos od indeksa, što znači da je ulaganje u pojedine akcije, uz već navedene mane, još i manje isplativo od ulaganja u indekse.

(Biznis&Finansije)

Check Also

Podgorica podijeljena u deset biznis zona

Glavni grad pripremio je odluku o osnivanju deset biznis zona koje će pokriti 104 urbanističke …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *