Nova pravila Evropskog parlamenta, prema kojima će zastupnici na internetskoj stranici objavljivati svoje sastanke s registrivanim lobistima, treba da povećaju transparentnost rada te evropske institucije.
Ovo će omogućiti građanima da budu upoznati s kojim lobistima će se njihovi zastupnici sastati, a do sada su evroparlamentarci mogli sami da odluče da li će javno objaviti njihove kontakte sa zastupnicima interesnih grupa.
Nova pravila, ipak, imaju “rupe”, jer se parlamentarci još uvijek mogu sastajati s lobistima koji nisu uneseni u registar transparentnosti Evropske unije.
Politički analitičar iz Zagreba Davor Gjenero kaže da je odnos lobista i donosilaca odluka uvijek vrlo osjetljiv, jer je na rubu sukoba interesa, ili čak korupcije. Kako navodi, uvijek postoji opasnost da, zbog uticaja lobista, političar zapostavi interese elektorata kojeg predstavlja i da u procesu donošenja odluka ne zastupa interes svojih birača, nego lobističkih grupa.
Došlo je vrijeme za promjene
“U takvim je okolnostima od otvorene korupcije, do pogodovanja u političkom procesu u zamjenu za darove, novac ili neke dragocijenosti, samo je mali korak”, navodi Gjenero.
Po riječima Natka Vlahovića, direktora Vlahović grupe i profesionalnog hrvatskog lobiste, krajnje je vrijeme bilo za neke promjene. Ova odluka, kaže on, ide u smjeru daljnjeg otvaranja EP-a, koji je, po njegovim riječima, najtransparentnija institucija EU-a.
“Ulasci lobista, odnosno predstavnika interesnih grupa, i dalje će se, kao i dosad, nesmetano odvijati. Građani će imati malo više uvida u održane sastanke i moći će da vide koji interesi su vezani za koji zakonodavni proces. To je, u svakom slučaju, pozitivno. To neće puno promijeniti modus operandi lobiranja prema Evropskom parlamentu, koje je stalno i biće sve intenzivnije i jače. Uz tradicionalno lobiranje uživo, digitalne lobističke kampanje ciljaju zastupnike i relevantne akte bez ulaska u zgradu EP-a”, pojašnjava Vlahović.
Ekspert za evropske politike i proces proširenja EU-a Zekerijah Smajić ističe da je glavni smisao novog Kodeksa ponašanja i najnovijih izmjena Poslovnika o radu EP-a upravo u uspostavljanju jedinstvenih standarda ponašanja evropskih parlamentaraca, povećanje efikasnosti EP-a i podizanje nivoa transparentnosti u radu poslaničkih grupa i svih parlamentaraca pojedinačno.
U ovoj fazi, navodi on, glavna pažnja najnovijih izmjena je usmjeravanje na ključne aktere zakonodavnog procesa, a to su izvjestioci, izvjestioci u sjeni i predsjednici radnih tijela EP-a.
Važnost Registra transparentnosti
“Oni su od 11.ovog mjeseca obavezni da objavljuju sve svoje sastanke s predstavnicima interesnih grupa ili lobista-pojedinaca koji su zavedeni u Registru transparentnosti EP-a i Evropske komisije. U toj dobrovoljnoj bazi podataka o interesnim skupinama koje komuniciraju s institucijama EU-a trenutno se vodi oko 11.300 organizacija, advokatskih društava, nevladinih organizacija i istraživačkih centara, s više od 82.000 pojedinaca koji se posredno ili neposredno bave lobiranjem, zagovaranjem ili konsultantskim poslovima u Briselu. Osim osnovnih informacije o lobističkoj organizaciji, broju osoblja i zakonodavnim prijedlozima na koje se pokušava uticati, u Registar transparentnosti je potrebno upisati i orijentacioni iznos sredstava koji je namijenjen za konkretnu lobističku akciju”, kaže Smajić.
Siguran je da će novo pravilo uticati na transparentnost procesa.
“Garancija veće transparentnosti u radu EP-a je, uz ostalo, i pisana izjava o prihvatanju novog Kodeksa EP-a, koju svaki evropski parlamentarac mora svojeručno da potpiše. Odbijanje potpisivanja takve izjave moglo bi dovesti do toga da se zastupniku u EP-u zabrani da izvršava visoke dužnosti te da bude imenovan za izvjestioca ili da zastupa EP u komunikaciji s Vijećem EU-a i s EK-om, ili da bude dio službenih delegacija EP-a. Ozbiljnije kršenje ovih pravila može povlući i druge kazne, sve do suspenzije iz svih radnih tijela EP-a”.
Konačni cilj reformističkog bloka unutar EP-a, kaže Smajić, dostizanje je normi kojima će dosadašnji princip dobrovoljnosti u prijavljivanju lobističkih aktivnosti postati obavezujući za sve lobiste registrovane pri institucijama EU-a.
I u zatvor zbog lobiranja
U EP-u je, kaže Davor Gjenero, bilo ozbiljnih afera vezanih uz lobiranje i korupciju.
“Sunday Times je tako trima evroparlamentarcima u proljeće 2011. godine postavio nezgodnu zamku. Ernesta Strasera iz Austrije, Zorana Thalera iz Slovenije i Adriana Severina iz Rumunije, redom uticajne političare u svojim zemljama s iskustvom u državnoj vlasti, kontaktirali su istraživački novinari koji su se predstavljali kao lobisti, dogovarali njihove usluge u glasanju, davali im amandmane na neke zakone koje su ovi zastupnici ulagali, obećali im pozamašne mjesečne honorare za saradnju. Kad je afera razotkrivena, austrijski zastupnik se odmah našao u zatvoru, a ostavku na mandat u Briselu/Strazburu podnio je praktično odmah kad se Sunday Times našao na kioscima.”
Slovenačkom zastupniku je, podsjeća, trebalo sedam dana da shvati da mora da podnese ostavku, a tri godine kasnije kažnjen je kratkotrajnom kaznom provođenja vikenda u zatvoru. Prošle su, navodi, sedmice dok rumunski zastupnik nije napustio EP, pri čemu nije krivično odgovarao.
“Afere u kojima se sazna da zastupnici EP-a sjede u nadzornim odborima privatnih kompanija, za koje onda lobiraju u EP-u, nisu bile rijetke, a često je i to da takvo otkriće ne dovodi odmah do odlaska takvog zastupnika iz EP-a, nego samo do toga da ga njegova stranka više ne ističe za kandidata na narednim izborima.”
Čekajući novi saziv EP-a
Ovo je područje, po njemu je izuzetno važno i potrebno ga je precizno regulisati.
“Mnoge odluke se u EP-u ne donose, ili se donosi manje snažna regulativa nekih djelatnosti, upravo zato što korporativni sektor ima ogroman uticaj na zastupnike. Otpor dijela zastupnika raspravi o uvođenju jednakih standarda za isti proizvod u svim članicama EU-a jasan je primjer uticaja korporativnih lobija na odlučivanje EP-a.”
Zanimljivo je, zaključuje Gjenero, da se ova regulativa donosi na kraju mandata ovog parlamenta. Možda, kako kaže, i zbog toga što su evropski parlamentarci bili svjesni da je ovo pitanje nužno regulisati, ali su odlučili da se de facto nova regulativa počne primjenjivati u punoj mjeri tek na budućem sazivu Evropskog parlamenta.
Izvor: AlJazeera Balkans
