Bez novca EU nema privrednog rasta u zemljama zapadnog Balkana

Za razvoj demokratije u zemljama na zapadnom Balkanu je neophodan privredni rast, ali njega nema bez novca iz Evropske unije (EU).

Ovim riječima stanje na Zapadnom Balkanu je ocijenio Dušan Reljić, direktor briselske kancelarije Njemačkog instituta za međunarodnu saradnju i bezbjednost.

Reljić napominje da EU duguje novac tim zemljama jer se on u velikoj količini prelio sa tog područja u njene tržišne centre.

“Ono šta bi moglo da podstakne ljude da ostanu, to je prije svega privredni rast, bolja raspodjela društvenog bogatstva, pravna država, ali bez novca toga nema”, rekao je Reljić u Beogradu, na međunarodnoj konferenciji Civilno društvo za odgovornu vlast, prenosi Beta.

Prema njegovim riječima, akumulacija koju mogu da proizvedu zemlje u tranziciji nije dovoljna da bi se ulagalo u javna dobra, kao što je školstvo, zdravstvo, sve ono što čini život boljim.

“Zašto postoji i dalje privredni rast u Poljskoj, Bugarskoj, Rumuniji? Prije svega jer ulaskom u EU i otvaranjem tržišta te su zemlje postale korisnici strukturnih i kohezionih fondova EU”, rekao je Reljić, navodeći da je Poljska do sad primila 100 milijardi eura iz kohezionih fondova.

Kako je naveo, privredni rast Bugarske i Rumunije sada je velikim delom zasnovan na korišćenju besplatnih sredstava.

On je ocijenio da je samo kroz evropsku solidarnost i preraspodelu kroz Maršalov plan za jugoistok Evrope moguće da se usmeri novac u javna dobra i da se “podstakne malo veća konvergencija”.

Prema njegovim riječima, šest zemlja sa zapadnog Balkana je otvaranjem svojih tržišta, kroz Sporazum o pridruživanju EU u periodu od 2007. do 2017, zabilježilo manjak u razmjeni od 100 milijardi eura sa EU.

“Ako na to dodamo Hrvatsku i otplatu kredita da bi se taj trgovinski deficit pokrio, moja procjena je da se 150 do 170 milijardi eura odavde prelilo u Njemačku, Italiju i druge glavne tržišne centre EU”, rekao je Reljić, navodeći da bi konpenzacija bila preduslov za privredni rast i stabilizaciju.

Reljić je objasnio da se za posljednih 25 godina sa prostora nekadašnje Jugoslavije iselilo se oko 4,5 miliona stanovnika, kao jedan konvoj čija dimezija nije mogla da se pretpostavi i da se to nastavlja.

Od 2015. do sad iz bivše Jugoslavije do sada se u Njemačku legalno doselilo oko 300.000 ljudi, rekao je Reljić, naglašavajući da se to ne odnosi samo na područje Bosne, Srbije i Kosova, već da je Hrvatska glavni izvoznik u toj priči.

Check Also

Lučić: Cilj nam je da se širimo na nova tržišta, kao što su Sjeverna Makedonija, Njemačka i Švajcarska

Vladimir Lučić, generalni direktor Telekoma Srbija, učestvovao je na Regionalnoj konferenciji o trendovima u telekomunikacijama …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *