CZP: Plaćena struja ne može biti uslov za dobijanje kredita

Dodajte komentar

Izmiren račun za struju do kraja godine biće još jedan od uslova za dobijanje kredita jer Centralna banka planira da evidenciju Kreditnog registra upotpuni sa dugovima prema Elektroprivredi. U Centru za zaštitu potrošača smatraju da neizmireni računi za struju zbog mnogih sudskih sporova i zastare duga ne mogu biti uslov za dobijanje kredita, dok u Agenciji za zaštitu ličnih podataka kažu da bi Centralna banka zakonom trebalo da zaštiti podatke građana, kako ih niko ne bi mogao zloupotrijebiti, navodi RTCG, prenosi Pobjeda.

Da li ste izmirili račun za struju? Biće to još jedno pitanje bankara ukoliko se odlučite da podignete kredit jer će dugovanja prema Elektroprivredi uskoro biti u Kreditnom registru Centralne banke.

Koji podaci će se razmjenjivati, na koji način i u kojim rokovima, Centralna banka i Elektroprivreda preciziraće ugovorom. Primjena ovog rješenja mogla bi se očekivati do kraja godine, saopštila je Centralna banka.

Time Centralna banka, kažu, želi da smanji nivo problematičnih kredita i omogući bankama, mikrofinansijskim institucijama i Investiciono-razvojnom fondu da u Kreditnom registru imaju bolji uvid u platežnu sposobnost potencijalnih klijenata.

Tim podacima finansijske institucije mogu pristupiti isključivo uz odobrenje klijenta. Tako će biti i u slučaju provjere dugova za struju.

U Agenciji za zaštitu podataka kažu da bi saglasnost koju građani ugovorom daju bankarima za provjeru njihovih dugova, Centralna banka trebalo da reguliše zakonom.

“Ja bih rekao da se ovdje radi o nametnutoj iznuđenoj saglasnosti, znači nema dobrovoljne saglasnosti”, ocijenio je za RTCG Radenko Lacmanović iz Agencije za zaštitu ličnih podataka. Spisak podataka građana kojem bankari mogu pristupiti već je dovoljno dug, ističu i u Centru za zaštitu potrošača. Upozoravaju i da bi mnogi dugovi za struju mogli, kako kažu, biti sporni.

“Iz razloga što se brojna potraživanja Elektroprivrede prema krajnjim korisnicima osporavaju u brojnim sudskim postupcima. Takođe, ono što je sporno jeste i to da se većina visokih dugova odnosi na potraživanja koja su zastarjela i vode se na imena lica koja uglavnom nijesu više među živima”, smatra Jasna Božović iz Centra za zaštitu potrošača.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *