Poslovne žene na Bliskom Istoku i u Turskoj: Žensko lice finansija i biznisa

Mada u islamskom svijetu većina žena i dalje mora da se izbori za pravo da radi, u proteklih 15 godina broj zaposlenih žena je porastao sa 100 na 150 miliona, a njihova zastupljenost je sve veća i u javnom i u privatnom sektoru. Svjesne da u preduzetništvu imaju veće šanse da iskoriste svoje obrazovanje i sposobnosti, sve više žena osniva sopstvena preduzeća, pa ja danas preko trećine tehnoloških startap firmi na Bliskom Istoku u njihovom vlasništvu, a za više od trećine je povećan i broj žena preduzetnica u Turskoj u posljednjih pet godina.

Islamske zemlje se značajno razlikuju prema političkom uređenju, privrednoj razvijenosti, društvenim normama i običajima, što se odražava i na ekonomsku poziciju žena i njihove mogućnosti u poslovnom svetu. Primijetno je, međutim, da su od početka ovog ovog vijeka, u mnogima od tih zemalja, od Indonezije do Turske, žene sve prisutnije u poslovnom životu. Procjenjuje se da je u proteklih 15 godina broj zaposlenih žena u islamskom svijetu porastao sa 100 na 150 miliona, a još važnija promjena je da najuspješnije među njima pomeraju barijere o „prikladnim zanimanjima“ kojima mogu da se bave i da zahvaljujući svojim sposobnostima i delovanju mijenjaju organizacije u kojima rade, industrije, pa čak i čitava tržišta.

Među osamdeset zemalja koje su nekom istorijskom trenutku vodile žene, tek nekoliko je islamskih, a jedan od aktuelnih primjera je Bangladeš. Ipak, u mnogim islamskim zemljama posljednjih godina žene su sve zastupljenije u vladi i državnoj upravi. Recimo, na Bliskom Istoku i u Severnoj Africi trenutno ima ne desetine žena u državnim ministarstvima, ali su još prisutnije u specijalizovanim javnim službama poput onih koje su nadležne za telekomunikacije, mala i srednja preduzeća, građevinsko zemljište, ili u regulatornim tijelima koja kontrolišu tržišta kapitala i hartija od vrijednosti.

U korporativnom sektoru situacija, takođe, varira od države do države, ali su generalno veće šanse da u nekoj islamskoj zemlji sretnete ženu na čelu domaće firme, nego na poziciji generalnog direktora multinacionalne kompanije, što donekle zavisi i od razvijenosti lokalne ekonomije i prisustva stranih korporacija na domaćem tržištu. Tako na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi, tek nekoliko svjetskih giganata kao što su Ericsson, General Electric i SAP, imaju žene na čelnim pozicijama.

Situacija je mnogo bolja ako se posmatraju pojedini sektori, pa na ovogodišnjoj „Forbsovoj“ listi sto najuticajnijih žena na Bliskom Istoku, čak jedna trećina posluje u bankarstvu i finansijskom sektoru, daleko iznad zapadnog prosjeka, a najviše je žena iz Egipta i Libana. Ukoliko su, međutim, na ovakvim listama zastupljeni predstavnici oba pola, proizilazi da se među prvih sto poslovnih lidera u arapskom svijetu nalaze ukupno – dve žene, od kojih samo jedna živi u islamskoj zemlji.

Žensko lice interneta i finansija

U ovim državama, uspješne poslovne žene su najčešće na čelu preduzetničkih kompanija i to iz više razloga. Prije svega, sve je više žena koje studiraju a koje po završetku školovanja rađe biraju da započnu sopstveni posao, nego da se nadmeću za poziciju u korporativnim strukturama. Porodični faktor je takođe veoma bitan, jer mnoge preduzetnice dolaze iz dobrostojećih porodica i mogu da računaju na njihovu finansijsku podršku kada samostalno započinju posao. U Turskoj postoji i faktor naslijeđenog biznisa, koji se ponekad mjeri milijardama dolara.

Internet i nove tehnologije donijeli su veliki preokret kada je u pitanju žensko preduzetništvo u arapskom svijetu. Više od jedne trećine tehnoloških startap kompanija na Bliskom Istoku danas osnivaju žene, što je daleko iznad svjetskog prosjeka, uključujući i Silicijumsku dolinu. Do ovog trenda je dovela veća dostupnost kvalitetnog obrazovanja kao i činjenica da poslovanje na internetu i drugim onlajn platformama spada u oblasti u kojima ne postoji tradicionalna dominacija muškaraca, a uspjeh prije svega zavisi od ličnih sposobnosti. Prema podacima UNESCO-a, u arapskim zemljama žene čine od trećine do polovine univerizetski obrazovanih stručnjaka u nauci, tehnologiji, matematici i inženjerstvu, a ovakav udio je daleko veći nego u Evropi ili SAD.

Uprkos tome, u zemljama Bliskog Istoka većina žena, usljed kultroloških i porodičnih pritisaka, i dalje ima velikih teškoća da uopšte počnu da rade, a kamoli da se bave preduzetništvom. Ipak, neke uspješne preduzetnice iz ovog dijela svijeta ističu da okolnosti u kojima žena mora uporno i sa mnogo hrabrosti da se bori za svaku svoju želju, cilj i poslovnu ambiciju, predstavljaju itekako dobru životnu pripremu za ono što ih tek čeka kada jednom uspiju da pokrenu svoj posao.

Iako se poslovne žene u Turskoj suočavaju sa sličnim problemima, sve ih je više u poslovnom svijetu, a neke od njih su na čelu najuspješnijih porodičnih firmi. Praktično, sve velike domaće konglomerate u Turskoj su izgradili muškarci, ali mnoge od njih danas sa uspjehom vode njihove ćerke ili unuke. One su, po pravilu, vrhunski obrazovane i provele su veliki dio vremena na rukovodećim pozicijama u porodičnom biznisu, pripremajući se da jednog dana preuzmu vodeću ulogu.

To je slučaj i u konglomeratu Sanbadž, jedne od najuticajnijih porodičnih kompanija u Turskoj, koju je osnovao tridesetih godina prošlog vijeka siromašni berač pamuka Hadži Omer Sabandž. Osamdeset godina kasnije, njegova unuka Guler izabrana je na čelo holdinga koji je u tom trenutku zapošljavao desetine hiljada ljudi i bio vrijedan milijarde dolara. Sabandžova druga unuka je već godinama na čelu jedne od najvećih banaka u Turskoj, koja posluje u sastavu holdinga, dok je treća na čelu nezavisnog investicionog fonda koji je osnovao njen otac i čiji portfolio danas vrijedi više od pet milijardi dolara.

Bolje, ali daleko od poželjnog

Porodica Sabandž, iako verovatno najpoznatiji, nije i jedini primjer velikih porodičnih kompanija u Turskoj čiji su osnivači bili muškarci iz „stare garde“, a koji su poverili upravljanje svojim obrazovanim, ambicioznim i odanim ćerkama i unukama. Većina žena u Turskoj je veoma lojalna kada je u pitanju poslovno nasljeđe njihovih porodica. To je posebno vidljivo u slučajevima kada osnivač porodične firme iznenada premine, ostavivši iza sebe samo jednu ćerku koja preko noći postaje vlasnica biznisa o kojem ne zna mnogo jer je imala drugačija interesovanja i obrazovanje. Uprkos tome, u želji da sačuvaju firme u koje su njihovi očevi uložili cijeli život i koje su donijele blagostanje porodici, ove žene se odlučuju da preuzmu vođenje posla, a mnoge od njih uspijevaju da postignu zadivljujuće rezultate.

Ekonomski uspon Turske doveo je i do pojave potpuno nove generacije preduzetnica koje su počele od nule, tako što su iskoristile svoje obrazovanje, prepoznale nailazeće trendove i započele sopstvene poslove u oblastima kao što su mobilne aplikacije, biotehnologija, organska i održiva poljoprivreda… Broj žena u preduzetništvu u Turskoj je u stalnom porastu i tokom posljednjih pet godina uvećan je za više od jedne trećine, ali i dalje dominiraju niskoprofitne uslužne delatnosti kao što su saloni ljepote, vrtići i prevodilačke kancelarije.

Kada je u pitanju korporativna karijera, procjenjuje se da u Turskoj jedna od deset pozicija u top menadžmentu pripada ženama. Situacija je daleko od prihvatljive, ali ohrabruje činjenica da velike multinacionalne korporacije kao što su Philips, HP, IBM, često postavljaju žene na čelo svojih ogranaka u Turskoj. Statistike Svjetske banke pokazuju da u Turskoj žene čine gotovo trećinu radne snage, što je značajno više u odnosu na Iran, Pakistan ili Saudijsku Arabiju.

Iako u nekim islamskim zemljama ženama nije dozvoljeno čak ni da imaju račun u banci, analitičari su saglasni da će se postojeće promjene u većini ovih država u korist većeg poslovnog angažmana žena nastaviti. Procjenjuje se da će samo na Bliskom Istoku povećano učešće žena u radnoj snazi i preduzetništvu do 2025. godine donijeti regionalnim ekonomijama gotovo tri hiljade milijardi dolara, ali da bi se takva i slična predviđanja ostvarila potrebna je veća sistemska podrška uključivanju žena na tržište rada – od podsticanja prava na rad, do pristupa obrazovanju, digitalizaciji, kapitalu i finansijskim uslugama.

Milan Kokorić

Izvor: Bif.rs

Check Also

Do kraja godine biće obrađeno svih 51.000 zahtjeva za legalizaciju

Od podnijetih 51.000 zahtjeva za legalizaciju bespravno podignutih objekata do sadaje obrađeno 31.000. Preostalih dvadeset …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *