Pregovori sa EU zavise i od ekonomskog državljanstva

Kada će biti završeni pregovori Crne Gore sa EU, koji traju rekordnih šest i po godina, ubuduće će zavisiti i od toga kako i kome crnogorska Vlada bude dala ekonomsko državljastvo.

To proizlazi iz Izvještaja Evropske komisije (EK) o rizicima programa za državljanstvo i prebivalište stranim investitorima u EU.

„Što se tiče trećih zemalja koje uspostavljaju slične šeme, koje mogu imati bezbjednosne posljedice po EU, Komisija će pratiti šeme državljanstva za investitore u državama kandidatima i potencijalnim kandidatima, u sklopu procesa pristupanja EU. Ona će pratiti i uticaj takvih šema u zemljama sa bezviznim režimom sa EU u sklopu mehanizma suspenzije viza”, saopšteno je preksinoć iz EK.

U dijelu izvještaja koji se odnosi na “treće zemlje” navodi se da zemlje kandidati i potencijalni kandidati za članstvo u EU “postaju sve atraktivniji investitorima” s obzirom na izglede da njihovi državljani postaju i državljani EU.

To je, kako se navodi u Izvještaju EK, već slučaj s obzirom na to da državljani zemalja kandidata i potencijalnih kandidata imaju pravo na ulazak u zemlje Šengena „za kratke boravke“, odnosno na perod od tri mjeseca u toku godine.

Iz Vlade nisu odgovorili da li bi ekonomsko državljanstvo moglo da uspori integraciju EU.

EK podsjeća da program ekonomskog državljanstva postoji u Turskoj, dok je u Crnoj Gori ove godine pokrenuta primjena ovog programa.

„Kako bi se spriječilo da takvi programi uzrokuju rizike u navedenim područjima (sigurnosni rizici, pranje novca, zaobilaženje pravila EU, izbjegavanje plaćanja poreza) uslovi koji se tiču programa ekonomskog državljanstva biće uključeni kao dio pristupanja EU (od mišljenja o zahtjevu zemlje za članstvo do zatvaranja pregovora)“, piše u Izvještaju.

Očekuje se, kako se dalje navodi, da će predmetne zemlje imati vrlo robusne sisteme praćenja ovih programa, uključujući i sisteme za suzbijanje mogućih sigurnosnih rizika, kao što je pranje novca, finansiranje terorizma, korupcija i infiltracija organizovanoig kriminala povezane s takvim programima. Upozorenje na mogućnost suspenzije bezviznog režima, EK je uputila Moldaviji, koja je treća zemlja koja je pomenuta u izvještaju. Moldavija je 2013. potpisala Sporazum o pridruživanju sa EU da bi od sljedeće godine za nju počeo da važi bezvizni režim koji je od 2009. na snazi za Crnu Goru i većinu zemalja zapadnog Balkana.

Pitanje takozvane „zlatne vize“ izazvalo je u EU pažnju tek nedavno i to nakon što su finske vlasti izvršile pretres agencije za prodaju nekretnina u vlasništvu ruskog investitora koji je “kupio” malteško državljanstvo nakon što je protiv njega podignuta optužnica za pranje velike količine novca. U drugom slučaju, Mađarska je izdala boravišne dozvole porodici ruskog šefa jedne od obavještajnih službi protiv kojeg EU vodi istragu. Bugarska, Malta i Kipar su jedine tri članice EU koje prodaju pasoše, dok 12 njih ima programe prodaje boravišnih dozvola.

Procjenjuje se da je EU preko ‘zlatnih viza’ dobila više od 6.000 novih državljana i preko 100.000 novih stanovnika od kojih značajan dio ima sumnjive izvore prihoda.

Cijene boravišne dozvole ili državljanstva variraju od 250 hiljada do 10 miliona eura. Pro tome, članice primjenjuju vrlo različita pravila i kriterijume.

Komisija smatra da takva praksa pomaže organizovanim kriminalnim grupama da se infiltriraju u Uniju i povećaju rizik od pranja novca, korupcije i utaje poreza.

Zbog toga je Brisel ovim izvještajem, kojim se prvi put tretira pitanje takozvane zlatne vize, upozorio članice kako bi spriječio prodaju državljanstava ili prebivališta imućnim pojedincima.

EK pozvala zemlje da ocjenjuju “kupce” po pravilima EU

EK je u obimnom izvještaju pozvala članice da osiguraju sistematske granične provjere, da ocjenjuju sredstva “kupaca” prema pravilima EU, da u okviru postojećih sistema razmjenjuju informacije kako bi se izbjegla utaja poreza…

Program za sticanje crnogorskog državljanstva preko investicija počeo je da važi od 1. januara i trajaće tri godine. U tom periodu može se prihvatiti najviše 2.000 zahtjeva.

Kredibilnost aplikanata, kako navode iz Vlade, biće provjeravana na više nivoa, a cijena su od 250 do 450 hiljada eura u zavisnosti od regiona Crne Gore u koji ulaže novac. Crnogorski pasoš se može dobiti po privilegovanim uslovima i na osnovu Zakona o državljanstvu. Prema nekim procjenama, crnogorsko državljanstvo po privilegovanim uslovima je do sada dobilo oko 300 osoba, od čega velika većina nije sporna, za razliku od odluka vlasti da vlasnici crnogorskih pasoša postanu Taksin Šinavarta, bivši tajlandski premijer osuđen za korupciju u toj zemlji, i Vei Seng Pui, više puta hapšeni zbog organizovanja lanca ilegalnog klađenja.

(Vijesti)

Check Also

EBRD želi da postane većinski zelena banka

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) planira u idućih pet godina da usmjeri više …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *