Vlada je juče usvojila predloženi Program ekonomskih reformi do 2021. godine, kojimje definisan održiv ekonomski rast. U dokumentu se navode i odgovori na šest ključnih preporuka EU, među kojima je nastavak sprovođenja fiskalne strategije iz jula 2017. Vlada je analizirala optimalni model osnivanja fiskalnog savjeta kao nezavisnog tijela za nadzor. Ministarstvo finansija je tražilo tehničku pomoć EU za uspostavljanje ovog tijela, a zahtjev će ocijeniti Kancelarija nacionalnog IPA koordinatora i Delegacija EU u Crnoj Gori.
Jedan od ključnih zadataka je smanjenje javnog duga kroz hedžing aranžman koji treba da minimizuje valutni rizik dolarskog kredita za auto-put. Taj aranžman treba sprovesti ove godine, a svakako prije početka otplate kredita 2021. Planirano je ažuriranje Strategije upravljanja javnim dugom kroz novu analizu duga i definisanje strategija upravljanja do 2021. godine. U okviru projekcija za 2020. uključen je mogući dodatni trošak za auto-put od 95 miliona eura. Preporuka o smanjenju učešća plata i penzija u BDP sprovešće se kroz optimizaciju broja zaposlenih.
Predložene su i izmjene Zakona PIO koje su naišle na oštro protivljenje sindikata, što je prolongiralo izmjene, kako bi se stvorile pretpostavke za uspješnost reforme pojašnjeno je u dokumentu.
Preporuke su uvrštene i u donošenje zakona o javno-privatnom partnerstvu, izmjenu propisa o koncesijama, kreiranje nezavisnog regulatornog tijela i tijela za bezbjednost u željezničkom saobraćaju.
Ograničavanjem rasta tekuće javne potrošnje stvoriće se uslovi za veće ulaganje u razvojne projekte. Srednjoročni budžetski okvir ne uključuje povećanje zarada, penzija i socijalnih davanja, osim u dijelu redovnog usklađivanja. Sprovođenje novog koncepta “objedinjenih javnih nabavki, omogućiće racionalizaciju zajedničkih troškova državnih organa za materijal i opremu,gorivo i telefone navodi se u dokumentu.
Usvojen je Agrobudžet za ovu godinu koji iznosi 52,4 miliona eura i 31 odsto je veći nego lanjski.
