Zaimović: Ni stečaj u Atlas banci ne može ugroziti bankarski sektor

“Građani su ispravno razumjeli da je kriza u Atlas i IBM banci  izolovana od ukupnog sistema i da je prije svega uzrokovana internim problemima u tim bankama. Kao rezultat takve percepcije javnosti nismo osjetili nikakvu nervozu kod klijenata Hipotekarne banke, identična situacija je i u ostalim bankama. Zanimljivo je da su se ukupni depoziti bankarskog sektora povećali za 10 miliona eura u periodu nakon uvođenja privremenih uprava”, kaže u intervjuu Vikend novinama Esad Zaimović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka Crne Gore i glavni izvršni direktor Hipotekarne banke.

Zaimović ističe da je uvođenje privremene uprave u neku banku nije neuobičajena pojava u bankarskim sistemima. To je mjera koja stoji na raspolaganju centralnim bankama kao prvi korak u sagledavanju pozicije banke koja se nalazu u problemu, nakon koje se donosi odluka o dokapitalizaciji ili stečaju banke.

“U bliskoj prošlosti smo imali nekoliko slučajeva u zemljama regiona, dok je poslednji takav slučaj u Crnoj Gori bio uvođenje privremene uprave u Hipotekarnu banku tokom 2005. godine. Iako se ne mogu povlačiti paralele između ta dva događaja, u slučaju Hipotekarne banke kao rezultat smo imali promjenu vlasničke strukture, koja je dokapitalizovala i ozdravila banku. Ono što je specifično u aktuelnoj situaciji jeste istovremeno uvođenje privremene uprave u dvije banke, koje su povezane vlasničkom strukturom. To je izazvalo priličnu pažnju javnosti, velikim dijelom i zbog prisutnog političkog konteksta, koji ,donekle,  skreće pažnju javnosti sa razumijevanja osnovnog problema u kome se ove banke nalaze”, ističe Zaimović u razgovoru za DN.

VN: Kako reaguju klijenti Vaše, ali i drugih banaka?

ZAIMOVIĆ: Ukoliko stavimo po strani političku komponentu, osnovni zaključak nakon više od mjesec dana od uvođenja privremenih uprava jeste da nije došlo do pogoršanja finansijske stabilnosti bankarskog sektora. Cijenim kao veoma bitnu činjenicu to da su građani ispravno razumjeli da je kriza u ovim bankama izolovana od ukupnog sistema i da je prije svega uzrokovana internim problemima u tim bankama. Kao rezultat takve percepcije javnosti nismo osjetili nikakvu nervozu kod klijenata Hipotekarne banke, identična situacija je i u ostalim bankama. Zanimljivo je da su se ukupni depoziti bankarskog sektora povećali za 10 miliona eura u periodu nakon uvođenja privremenih uprava.

VN: Da li ste se ovim povodom sastajali sa guvernerom CBCG gospodinom Žugićem?

ZAIMOVIĆ: Upravni odbor Udruženja banaka, kojeg sačinjavaju glavni izvršni direktori svih banaka u Crnoj Gori, sastao se dva puta u prethodnih mjesec dana. Prvi put smo se sastali nekoliko dana nakon uvodjenja privremenih uprava  i zaključili smo da nije bilo negativnih efekata na bankarski sektor. Drugi sastanak je održan prije nekoliko dana, tom sastanku je prisustvovao i guverner Centralne banke, gospodin Žugić, sa saradnicima. Javnost je obaviještena o zajedničkom zaključku svih aktera sastanka da je bankarski sistem potpuno stabilan, kao i o podršci bankara prema mjerama koje sprovodi Centralna banka.

VN: Radi građana koji su klijenti Atlas banke, možete li nam reći što mogu da očekuju nakon isteka privremenih mjera?

ZAIMOVIĆ: Iz izvještaja koji je rukovodstvo Centralne banke prezentiralo skupštinskom Odboru za ekonomiju javnost je upoznata da će privremene mjere biti produžene sve do okončanja postupka dokapitalizacije. Odluka o dokapitalizaciji je objavljena juče i potrebno je sačekati dva kruga dokapitalizacije. Prvi, u kome pravo učešća imaju postojeći akcionari banke i drugi krug, u kome mogu učestvovati svi zainteresovani investitori.

VN: Šta će se desiti ako ne bude kvalitetnog investitora za dokapitalizaciju Atlas banke? Da li bankarski sektor može da izdrži i njen stečaj?

ZAIMOVIĆ: Ukoliko ne bude zainteresovanih investitora za dokapitalizaciju banke, naredni korak je stečaj, nakon čega se stvaraju uslovi za isplatu garantovanih depozita. Kao što je javnosti poznato Fond za zaštitu depozita ima dovoljno novca za isplatu svih depozita i ne postoji opasnost da bilo ko bude uskraćen za depozit koji garantuje Fond. Iskoristio bih priliku da podsjetim javnost na činjenicu da sredstva kojima raspolaže Fond potiču iz bankarskog sektora, tj. Fond se finansira iz premija koje uplaćuju sve banke, tako da isplate garantovanih depozita ne padaju na teret javnih finansija, niti građana Crne Gore. Deponenti Atlas banke sa iznosima depozita preko 50.000 EUR će moći da se prijave kao povjerioci u eventualnom stečajnom postupku i na taj način pokušaju da namire svoja potraživanja.

Kao što sam već istakao, bankarski sektor je potpuno stabilan i likvidan, tako da ne treba brinuti o održivosti sistema, nakon eventualnog stečaja u Atlas banci.

VN: Guverner je nedavno saopštio da ima zainteresovanih za osnivanje novih banaka. Kako Vi vidite toliko interesovanje? Ima li crnogorsko bankarsko tržište prostora za nove banke?

ZAIMOVIĆ: Poznato je da je Crna Gora veoma interesantna stranim investitorima, pored ostalog i u bankarskom sektoru. Uprkos ograničenjima vezanim za veličinu tržišta, investitori pokazuju interes za bankarski sektor zbog nekoliko faktora: dobrih makroekonomskih pokazatelja, političke stabilnosti, stimulativnog poreskog ambijenta, koriśćenja eura kao valute, napretka na putu u Evropsku uniju itd… Cijenim da će poseban interes imati investitori koji donose nove tehnologije ili koji planiraju da Crnu Goru koriste kao platformu za poslovne aktivnosti u inostranstvu.U tom slučaju veličina tržišta ne predstavlja ograničenje.

VN: Da li se to interesovanje može povezati sa činjenicom da je Crna Gora članica NATO-a?

ZAIMOVIĆ: Naravno. Učlanjenje Crne Gore u NATO je doprinijelo povećanju stabilnosti, što je veoma bitno za sve ozbiljne investitore, nezavisno od toga da li dolaze iz zemalja članica NATO saveza.

Tokom prethodne godine smo imali veliki broj zainteresovanih investitora za partnerstvo ili kupovinu akcija banke, počev od SAD, preko Izraela, pa do Kine.

Zajedničko za sve nove investitore jeste njihova pozitivna percepcija Crne Gore kao atraktivne investicione destinacije.

VN: Hipotekarna banka imali lidersku poziciju na bankarskom tržištu, kao tehnološko najinovativnija banka, šta nam pripremate za ovu godinu?

ZAIMOVIĆ: Trend inovacija, po kome je Hipotekarna banka poznata, će biti nastavljen i u narednom periodu. Naša poslovna politika je koncipirana sa namjerom da našim klijentima olakša svakodnevnu komunikaciju sa bankom. Podsjetiću vas da smo bili prva banka u Crnoj Gori koja je implementirala beskontaktna plaćanja, uvela 24/7 zone, aktivirala najsavremeniji naćin plaćanja telefonom putem NFC tehnologije, unaprijedila servise elektronskog bankarstva, tako da osim plaćanja klijent može koristiti opcije aktivacije i blokade kartica, promjene limita, pregled svih depozita i kredita itd…

Sa našim partnerima iz Crnogorskog Telekoma planiramo nove povoljnosti za korisnike najpopularnije kartice na crnogorskom tržistu, Premium kartice.

Proširenjem interne A liste učinjećemo dostupnim još većem broju klijenata naš XL paket, to jest mogućnost zaduženja do 20.000 eura, gdje korisnik sam bira strukturu kredita, prekoračenja po tekućem računu i limita za plaćanje na rate putem Premium Kartice.Tokom ove godine planiramo da lansiramo još nekoliko novih proizvoda i o tome ćemo blagovremeno informisati javnost.

Osim tehnoloskih i inovativnih proizvoda namijenjenih mlađoj populaciji, posebnu pažnju posvećujemo i najstarijoj populaciji. Iz tog razloga, već narednog mjeseca planiramo osvježenje i unaprjeđenje našeg popularnog kredita za penzionere, bez zdravstvenog kartona

VN: Kako ste zadovoljni poslovnim rezultatima Hipotekarne banke u 2018. godini? Kakve su Vam prognoze za ovu godinu?

ZAIMOVIĆ: Rezultati poslovanja u prošloj godini su rekordni po svim pokazateljima i u skladu su sa ambicioznim planovima koje imamo. Izuzetan je porast broja klijenata u prethodnoj godini, očekujemo nastavak trenda i tokom 2019. Broj klijenata pravnih lica je premašio cifru od 25.000, istovremeno imamo oko 70.000 računa fizičkih lica. Naš slogan je “Vama posvećena” i svakodnevno se trudimo da unaprijedimo kvalitet usluge prema klijentima.

Prognoze za ovu godinu su svakako optimistične, uprkos svim ograničenjima sa kojima se suočava bankarski sektor, kako u Crnoj Gori, tako i u ostalim zemljama okruženja i EU.

Hipotekarna banka nije nikada imala sumnjivih transakcija

VN: Koliko je crnogorski bankarski sektor u stanju da se zaštiti od sumnjivih transakcija i upliva novca čije je porijeklo upitno?

ZAIMOVIĆ: Svako ko želi da objektivno sagleda ovo pitanje može doći do nekoliko zaključaka. Prvo, da postoji veoma jasna regulativa propisana od CBCG i Uprave za sprečavanje pranja novca. Drugo, naša regulativa je proistekla iz regulative međunarodnih finansijskih institucija i Evropske komisije, koje na veoma zahtjevan i sveobuhvatan način zahtijevaju od banaka temeljan pristup, počev od zasnivanja odnosa sa klijentom pa do praćenja svih transakcija. Banke u ovu svrhu koriste i međunarodno priznate softvere koji im pomažu u identifikovanju sumnjivih transakcija. Dosljedna primjena svih ovih standarda, kao i dobrih praksi u poslovanju, minimiziraju rizik da može doći do neke transakcije koja se tretira kao pranje novca.

Koristim priliku da istaknem da se u Hipotekarnoj banci striktno primjenjuju svi ovi standardi, kao i da se sistem praćenja sumnjivih transakcija kontinuirano unapređuje, tako da do sada nismo imali nikakvih problema, kako sa Upravom za spečavanje pranja novca, tako ni sa korespondentnim bankama iz inostranstva, kod kojih postoje veoma razvijeni sistemi za izbjegavanje ovakvih transakcija. Ovo navodim prvenstveno zbog javnosti u CG, koja je prethodnih dana dezinformisana o slučajevima pranja novca i gdje se u tom kontekstu spominjala i Hipotekarna banka. Poštovanje svih lokalnih i međunarodnih standarda, čuvanje ugleda i reputacije banke, društvena odgovornost, su na listi prioriteta akcionara Hipotekarne banke daleko ispred profita. Generali grupa, koja postoji već 188 godina, je pojedinačno najveći akcionar Hipotekarne banke i predstavlja jednu od najvećih svjetskih kompanija u oblasti osiguranja. Njihova korporativna politika insistira na dosljednom poštovanju najviših standarda u poslovanju, što smo i mi u banci prihvatili kao naš zadatak u svakodnevnom radu.

Domaćinsko poslovanje je recept da se odoli izazovima  

VN: Tokom ovogodišnjih Božićnih rasprava upozoreno je da nova kriza kuca na vrata.  Da li je zaista tako i koliko je naš bankarski sistem otporan na moguće izazove u slučaju nove krize?

ZAIMOVIĆ: Ekonomski procesi su kao i životni, odvijaju se u nekim ciklusima. Uvjek su aktuelni pokušaji stručne javnosti da što bolje razumiju veoma kompleksne procese, na koje utiče veliki broj faktora, kako bi pokušali da preduprijede negativne efekte kriznih ciklusa. Obzirom da je politička situacija na globalnom nivo veoma kompleksna, a imajući u vidu implikacije te situacije i na ekonomski sistem, veoma je teško tačno prognozirati buduća kretanja i na bankarskom tržištu. Mislim da dosljedno poštovanje svih međunarodnih standarda , u kombinaciji sa  “domaćinskim” poslovanjem,  predstavljaju recept za minimiziranje efekata svih potencijalnih kriza u poslovanju. Svjedoci smo činjenice da je naš bankarski sistem opstao tokom 2008-2009. godine, uprkos velikoj krizi koja je protresla čitav svijet.

VN: Kažete da na odnos klijenata prema bankama mediji imaju ogroman uticaj…

ZAIMOVIĆ: Pored ekonomskih kriterijuma na poslovanje banaka veliki uticaj imaju i psihološki efekti, tj. percepcija klijenata o stanju u bankarskom sektoru, prvenstveno zbog sigurnosti njihovog ulaganja. Smatram da je tu  uloga medija presudna i cijenim da bi ozbiljni, argumentovani, tekstovi o situaciji u bankarskom sektoru znatno doprinijeli objektivnijem informisanju javnosti. U tom smislu vam se i zahvaljujem za priliku da komentarišem aktuelnu situaciju.

Štednja rekordna, preko 3,46 milijardi

VN: Koliko je u ovom trenutku iznos štednje u Crnoj Gori? Šta cifre pokazuju – da li kroz tu prizmu posmatrano, postoji veće poverenje u bankarski sektor nego što smo ga imali ranije?

ZAIMOVIĆ: Štednja u Crnoj Gori je na rekordnom nivou. Prema posljednje objavljenim podacima na 30.09.2018. godine  ukupna štednja iznosi preko 3,46 milijardi EUR, čime je ostvaren rast od 3,2% u odnosu na prethodni kvartal. Centralna banka je objavila da je taj trend rasta nastavljen i u poslednjem kvartalu.  To je veoma značajan pokazatelj povjerenja u bankarski sektor. Takav podatak stavlja banke i pred izazov kako kvalitetno uposliti ta sredstva, obzirom da kamata na te depozite, iako je snižena u prethodnom periodu, predstavlja trošak za banke i podstiče ih da što efikasnije upravljaju tim sredstvima.

Check Also

Objavljen spisak uparenih pripravnika i poslodavaca za 2019. godinu

Na portalu eUprave izašao je spisak pripravnika  koji su dobili mogućnost za učešće u Programu stručnog …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *