Zaimović: Bankarski sektor spreman na sve scenarije oporavka Atlas banke

“Bankarski sistem potpuno je spreman i za scenario u kome postojeći akcionari ne dokapitalizuju Atlas banku”,  kazao je u intervjuu za naš portal predsjednik Udruženja banaka Crne Gore i glavni izvršni direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović.

Problemi u IBM i Atlas banci, kako dodaje, nisu percipirani od strane klijenata kao slabost bankarskog sistema, naprotiv, kroz intenzivnu komunikaciju sa klijentima Hipotekarne banke, ali i drugih banaka utisak je da nije narušeno povjerenje u bankarski sektor te da je bankarski sistem stabilan i sa trendom rasta.

Svjedoci smo da je iznos štednje u Crnoj Gori nikad veći, a kamate na depozite nikad na nižem nivou. Da li banke rizikuju da se ovako niskim kamatnim stopama na štednju novac počne odlivati iz banaka, evenutalno preusmjeravati u tržište nekretnina, jer kako vidimo u regionu je aktuelan talas potražnje za nekretninama koji prati i rast cijena?

Evidentno je da su depoziti u bankama u konstantnom porastu. Sa jedne strane to se može tumačiti pozitivno, jer odražava povjerenje deponenata u bankarski sektor, istovremeno je to i pokazatelj rasta ukupne ekonomije. Sa druge strane, toliki rast depozita ima uticaj i na poslovnu politiku banaka, jer je veoma teško uposliti sva ta slobodna sredstva, naročito ako se imaju u vidu ograničenja sa kojima se banke suočavaju. Kao rezultat svih tih faktora imamo sniženje kamatnih stopa na depozite u crnogorskim bankama, koje se kreću od 0.5% pa do 2% na godišnjem nivou, zavisno od perioda oročenja.

Logično je da određeni klijenti, naročito oni koji su spremni da investiraju u alternativne opcije, umjesto ukamaćivanja sredstava u bankama ulože svoj novac u nekretnine ili u pokretanje sopstvenog biznisa, što može imati pozitavan efekat na povećanje ekonomske aktivnosti, kao i rasta bruto društvenog proizvoda.

Nedavno je Guverner CBCG potvrdio da postoji interesovanje za osnivanje novih banaka, iako proteklih godina čujemo da je naše, ionako malo tržište, možda već prezasićeno brojem banaka, koje se međusobno bore za limitiran broj klijenata. Kako komentarišete tu najavu interesovanja za ulazak novih banaka i gdje je po Vama prostor za nove učesnike?

U Crnoj Gori je do sada poslovalo 15 banaka. Aktuelna dešavanja u bankarskom sektoru nas upućuju na očekivanja da će se taj broj redukovati u ovoj godini. Sa druge strane evidentan je interes i za osnivanje novih , ili preuzimanje postojećih banaka, od strane investitora koji prepoznaju Crnu Goru kao interesantnu investicionu destinaciju. Razlozi koji ih motivišu na takvu odluku su prvenstveno dobri makroekonomski pokazatelji, zatim jasna politička odluka da Crna Gora, nakon ulaska u NATO, nastavi put ka punopravnom članstvu u EU, zatim povoljan poreski ambijent, kao i korišćenje EUR kao valute.

Obzirom na ograničenja koja Crna Gora ima zbog veličine tržišta, cijenim da će u narednom periodu povećan interes za osnivanje banaka u CG pokazati investitori koji donose nove tehnologije i nove bankarske proizvode. Takvi investitori će prije svega biti orjentisani na klijente iz inostranstva, kojima će omogućiti bankarsku podršku sličnu onoj koju imaju u razvijenijim bankarskim sistemima. Svi oni doživljavaju Crnu Goru kao stabilnu investicionu destinaciju, koju bi mogli da koriste kao platformu za upravljanje svojim poslovima širom svijeta i kojima veličina lokalnog tržišta ne predstavlja ograničenje.

Od 15 banaka u Crnoj Gori svega njih 7 je aktivno na berzanksom tržištu kroz postojanje odjeljenja za investicono bankarstvo (kastodi i brokerskih odjeljenja). Da li mislite da bi aktivnije učešće banaka u tom segmentu uspjelo da „ozdravi“ povjerenje u domaću berzu i naravno da utiče na likvidnost samog tržišta?

Jedan od segmenata poslovanja koji nije adekvatno zastupljen u ponudi crnogorskih banaka su poslovi na finansijskim tržištima. Kao što ste naveli, jedan broj banaka u Crnoj Gori pruža klijentima tu vrstu usluge, ali sa veoma skromnim obimom prometa. Kao posljedicu imamo simbolične promete na Montenegro berzi, što rezultira odsustvom interesa klijenata za investiranje u hartije od vrijednosti. Određene inicijative u smislu povezivanja regionalnih berzi postoje već nekoliko godina, ali za sada bez vidljivih rezultata. Cijenim da u narednom periodu postoji prostor da se ta inicijativa reafirmiše, ali i da domaće banke, kao i državne institucije, mogu dati doprinos da se dodatno razvije ovaj segment poslovanja. To može rezultirati i povećanjem broja investitora, kako domaćih, tako i iz inostranstva, koji imaju želju i naviku da višak sredstava ulažu u hartije od vrijednosti. To može biti i put da se restrukturira naš finansijski sektor, koji je pretežno bankocentričan, i donekle približi razvijenijim finansijskim sistemima, u kojima se investicioni projekti finansiraju ne samo iz banaka, već i sa tržišta kapitala.

Sve veći broj klijenata se polako upoznaje sa mogućnostima trgovine na svjetskim berzama po relativno konkurentnim uslovima, upravo zahvaljujući odjeljenjima za investiciono bankarstvo pojedinih banaka. Da li vidite komercijalni potencijal za crnogorske banke u tom segmentu i koliko su naše banke tehnički i kadrovski opremljene da klijentima pruže mogućnost aktivnog trgovanja na svjetskim berzama?

Tačno je da postoji mogućnost da klijenti iz Crne Gore mogu preko domaćih banaka investirati na svjetskim berzama, ali je to na prilično skromnom nivou. Osim nekoliko domaćih klijenata, koji imaju određena znanja i sklonosti ka investiranju u inostranstvu, kao investitori se uglavnom pojavljuju strana lica koja imaju račune u domaćim bankama. Da bi se taj segment poslovanja dodatno razvio neophodno je edukovati klijente, adekvatno promovisati sve benefite, ali i rizike takvih ulaganja, uz istovremeno osnaživanje tehničke i kadrovske strukture banaka za takve poslove.

Sa kojom pažnjom Udruženje banaka prati situaciju u Atlas i IBM banci i da li ste upoznati sa eventualnim projekcijama u smislu trajanja postupka prinudne uprave i na koji način bi se ista mogla okončati?

Udruženje banaka se sastalo nekoliko dana nakon uvođenja privremenih uprava u Atlas i IBM banci i konstatovalo da nije bilo negativnih efekata na bankarski sektor. Taj sastanak je bio prije tri sedmice, u međuvremenu su bili Božićni i novogodišnji praznici, tako da nije bilo prilike za dodatnu komunikaciju sa direktorima ostalih banaka , kroz Udruženje banaka. Očekujem da ćemo uskori ponovo imati sastanak na tu temu, nadam se zajedno sa rukovodstvom CBCG. Koristim priliku da istaknem da kao predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka Crne Gore imam redovnu i vrlo kvalitetnu komunikaciju sa guvernerom i rukovodstvom CBCG . Moj lični utisak je da problemi ove dvije banke nisu percipirani od strane klijenata kao slabost bankarskog sistema, naprotiv, kroz intenzivnu komunikaciju sa klijentima Hipotekarne banke, ali i drugih banaka, stekao sam utisak da nije narušeno povjerenje u bankarski sektor. Iz informacija koje su mi dostupne, mogu da konstatujem da je bankarski sistem stabilan i sa trendom rasta.

Vezano za pitanje oko trajanja prinudnih uprava u ovim bankama, javnost je obaviještena od guvernera da je pokrenut stečajni postupak nad IBM bankom, dok je za Atlas banku ostavljena mogućnost dokapitalizacije od strane postojećih ili eventualno novih akcionara. Moja lična procjena je da je Fond za zaštitu depozita ima dovoljno sredstava za isplatu svih garantovanih depozita, dok su ostale banke veoma likvidne i mogu pružiti kvalitetan servis svim dosadašnjim klijentima ovih banaka.

Od Guvernera smo prije par mjeseci dobili potvrdu da postoji aktivno interesovanje stranih investitora za kupovinu Hipotekarne banke. Možete li nam, iz prve ruke, reći nešto više o tome, detalje o potencijalnim kupcima, da li postoje aktivni pregovori i kakva su Vaša očekivanja od tog procesa?

Hipotekarna banka je u proteklih 12 godina, tj. od uspostavljanja nove vlasničke strukture, ostvarivala rezultate koji su je svrstali u red najboljih banaka u Crnoj Gori. Vlasnici i menadžment Hipotekarne banke su se uvijek trudili da poslovna politika, kao i odnos prema klijentima budu na najvišem nivou, istovjetnom kao na razvijenim finansijskim tržištima. U prethodnom periodu smo ispunili sve zacrtane ciljeve, učestvujemo sa oko 12% u ukupnom bankarskom tržištu Crne Gore, uz konstatno investiranje u nove tehnologije i nove proizvode, kako bismo održali korak sa najnovijim trendovima.

Interesovanje za kupovinu akcija ili dokapitalizaciju Hipotekarne banke od strane novih investitora je bilo prisutno u proteklih par godina, intenziviralo se nakon ulaska Crne Gore u NATO. Tokom prošle godine je iskazan interes par ozbiljnih investitora, kojima je predočen stav postojećih akcionara da su zainteresovani za saradnju sa investitorima koji donose iskustva i know-how iz oblasti koje su definisane kroz strateške planove banke, prvenstveno kroz razvoj novih tehnologija, digitalnog bankarstva i sektora finansijskih tržišta. Neophodan preduslov za saradnju sa novim investitorima je i njihov nesporan bonitet koji bi verifikovala Centralna banka Crne Gore. Ukoliko u narednom periodu bude nekih značajnijih informacija o izmjeni vlasničke strukture Hipotekarna banka će blagovremeno informisati javnost.

Hipotekarna banka je slobodno možemo reći pionir kada je u pitanju uvođenje novih tehnologija i digitalnih usluga u crnogorsko bankarstvo. Svoju plodnu saradnju sa MasterCardom nedavno ste podigli na veći nivo promovišući aplikaciju MojNovčanik. Da li se i kako već može mjeriti isplativost tih ulaganja u digitalnu transformaciju i koliko ste generalno zadovoljni efektima?

Kao što sam već naglasio, ulaganja u nove tehnologije predstavljaju jedan od strateških prioriteta Hipotekarne banke. Iako u početnom periodu ulaganja značajno premašuju prihode koji se ostvaruju iz ovih poslova, sigurni smo da će se u bliskoj budućnosti sve te investicije isplatiti, jer će se veoma brzo širiti krug klijenata koji će od banaka zahtijevati proizvode i usluge u skladu sa najmodernijim trendovima u svijetu. Tako da se i u ovoj godini mogu očekivati novi proizvodi i usluge, kojima će Hipotekarna banka zadržati lidersku poziciju na bankarskom tržištu, kao tehnološko najinovativnija banka.

Neto dobit Hipotekarne banke na kraju trećeg kvartala je skoro 5,2 miliona eura i ovo će sigurno biti rekordna godina po profitu. Čemu možete zahvaliti za ovako dobar rezultat u situaciji kada vidimo da prihodi od kamata blago padaju u većini banaka?

Tokom 2018. godine je nastavljen trend rasta iz svih prethodnih godina. Kao rezultat toga imamo rast svih pokazatelja poslovanja, od broja klijenata, preko rekordnog nivoa depozita i bilansne sume, pa do profita koji je na kraju trećeg kvartala prešao iznos od 5 mil EUR. Kao najznačajniji pokazatelj bih spomenuo povećanje broja klijenata. Tokom 2018. godine povećao se broj klijenata za 16 hiljada, od čega se na pravna lica odnosi 3 hiljade a na fizička lica 13 hiljada .Ukupan broj klijenata koji imaju račun u Hipotekarnoj banci iznosi 95 hiljada od čega pravnih lica 25 hiljada i fizičkih lica preko 70 hiljada.

Povećan broj klijenate je rezultirao i povećanjem prihoda od naknada, koji su tokom 2018. godine povećani za skoro 1 mil EUR, što se direktno odrazilo i na povećanje profita, koji je na rekordnom nivou.

Recite nam nešto više o planovima Hipotekarne banke za sljedeću godinu?

Plan za 2019. godinu je u velikoj mjeri definisan kao nastavak strateških opredjeljenja akcionara Banke, sa ciljem da Hipotekarna banka ostane u vrhu bankarskog sektora Crne Gore, kao moderna, tehnološki inovativna banka, posvećena klijentima. Tokom 2019. godine planiramo razvoj dodatnih servisa i proizvoda , koji olakšavaju klijentima komunikaciju sa bankom. Značajan dio aktivnosti će biti usmjeren i na organizaciono i tehničko uskladjivanje sa novim regulatornim zahtjevima, a sve u skladu sa državnim opredjeljenjima ka približavanju evropskim standardima u poslovanju..

Već nekoliko godina finansijski sektor, kao jedan od najbolje uređenih i najbolje plaćenih, nema usvojen Granski kolektivni ugovor koji bi radnicima finansijskih institucija dao određena prava i mogućnosti zaštite, makar na istom nivou koje uživaju radnici telekomunikacija, energetike, pa čak i javne uprave. Dokle ste stiglo sa tim procesom kolektivnog pregovaranja i koje su glavne tačke sporenja?

Pitanje Granskog kolektivnog ugovora za banke i finansijske institucije je po mom mišljenju ispolitizovano. Činjenica je da je u prethodnom periodu postojao takav ugovor, ali je on bio recidiv jednog perioda, koji više nije aktuelan. Obzirom da je taj ugovor istekao prije par godina, Udruženje banaka je pokazalo spremnost da se pregovara sa sindikatima, sa željom da novi ugovor objektivnije definiše obavezujuće odredbe za banke. Kako nije postojalo jedinstveno mišljenje od strane reprezentativnih sindikata, čak je došlo i do sukoba između predstavnika sindikata, Udruženje banaka je donijelo odluku da ostavi bankama članicama Udruženja da samostalno riješe ovo pitanje kroz potpisivanje pojedinačnih kolektivnih ugovora. To se pokazalo kao ispravna odluka, jer je većina banaka potpisala pojedinačne kolektivne ugovore, sa rješenjima koja su znatno povoljnija po zaposlene od Opšteg kolektivnog ugovora.

Cijenim da je ovakva odluka opravdana, jer uvažava i činjenicu da nisu sve banke u Crnoj Gori iste veličine, neke od njih nemaju ni sindikat, tako da se ne može donijeti jedinstveno, obavezujuće, rješenje za sve banke. Takvo uniformno rješenje bi predstavljalo i biznis barijeru za ulazak novih banaka na tržište, jer bi morale da prihvate veoma zahtjevnu obavezu prilkom zapošljavanja kadrova.

Nivo bankarske aktive po jednom zaposlenom u sektoru se u posljednje 4 godine maltene duplirao, a evidentan je i rast operativnih prihoda kao i neto dobiti po zaposlenom. Sa druge, čak je i po bilansima banaka uočljivo da zarade u sektorustagniraju ili su pak, usljed velikog broja pripravnika, u blagom padu. Da li je danas jednako dobro i omiljeno raditi u crnogorskim bankama kao što je to bilo u prethodnih 20-ak godina?

I pored tih podataka koje navodite, u prilog tezi da je zapošljavanje u bankama manje atraktivno nego u prethodnom periodu, moj utisak je suprotan. Plate u bankarskom sektoru su daleko iznad prosjeka u Crnoj Gori, čak i kad se porede sa prosjekom u zemljama regionu, tako da interes za zapošljavanjem u bankama ne jenjava. Iskustva Hipotekarne banke su da za svako slobodno mjesto koje se oglasi imamo veliki broj prijavljenih kandidata, od kojih većina zadovoljava vrlo visoke zahtjeve koji su definisani našim procedurama o prijemu zaposlenih.

Check Also

Zapadne sankcije Rusiju koštale 50, a EU 240 milijardi dolara

Zapadne sankcije koštale su Rusiju 50 milijardi dolara, a EU 240 milijardi dolara od 2014. …

2 KOMENTARI

  1. Razumijemo da su se u Hipotekarnoj odvijale iako u manjem obimu, slične aktivnosti kao u Atlas i da G. Zaimovic ima razloga da bude na iglama, ali ovakva servilnost prema guverneru je ipak pretjerana i nepotrebna…

  2. Zaimovic je najbolji menadzer u crnogorskim bankama.
    Hipotekarna je primjer kako treba bankari da se ponasaju i rade.
    Najbolja banka!!!
    Svaka cast, Zaimovicu.Ti jedini imas izgleda hrabrosti da progovoris u ime bankarskog sektora.Bravo!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *