Predsjednik skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, Petar Ivanović, potvrdio je u intervjuu Pobjedi da će biti savjetnik predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.
„Da, tačno je. Biću savjetnik predsjednika Crne Gore za ekonomiju“, rekao je on odgovarajući na pitanje da li je tačno da da prihvata mjesto savjetnika.
Ivanović je u razgovoru za Pobjedu kazao da najveći rizik predstavljaju nedostatak znanja, nedovoljna povezanost sa naukom i nerad, a ne javni dug.
– Ne smatram da Crna Gora ima visok javni dug. Ima mnogo zemalja u Evropi i svijetu koje imaju veći javni dug. Prema podacima iz prvog kvartala 2018, samo četiri zemlje EU – Italija, Njemačka, Francuska i Velika Britanija imaju javni dug preko 9.000 milijardi eura. U odnosu na BDP javni dug Britanije iznosi 85,8 odsto, Francuske 97,7 odsto, Italije 133,4 posto. Opasnost postoji kada se dug koristi za finansiranje potrošnje, ali ako se koristi za investicije poboljšava uslove za brži razvoj i stvara veće vrijednosti iz kojih se dug vraća. Zato sadašnji javni dug nije rizik za ekonomiju – smatra Ivanović.
POBJEDA: Ekonomija raste preko 4 odsto. Opozicija smatra da treba olabaviti mjere fiskalne konsolidacije (povećati minimalnu zaradu, ukinuti krizni porez, smanjiti akcize na gorivo). Da li je moguće, bez rizika, donijeti takvu odluku?
IVANOVIĆ: Nikada smanjenje poreza nije bilo loše za biznis ili razvoj. Smanjenje poreza može biti loše samo za birokrate, posebno ako ih ima mnogo. Ako želimo da povećamo konkurentnost Crne Gore, onda moramo raditi više, povećati efikasnost državne administracije i smanjiti sve fiskalitete.
Koncept minimalne zarade postoji u sistemima u kojima domira razmišljanje da se radi manje. Tamo gdje se razmišlja o tome da se poveća proizvodnja i prihodi suvišan je koncept minimalne zarade. Godišnje 40.000 ljudi dođe u Crnu Goru da radi one poslove koje neće da obavljaju njeni stanovnici. S druge strane, ne tako mali broj građana Crne Gore otišao je u druge zemlje u potrazi za plaćenijim poslom. Ovi se procesi ne mogu zaustaviti povećanjem minimalne plate, već povećanjem šansi za razvoj, biznis i brži ekonomski napredak.
POBJEDA: Kako gledate na budžet za 2019. koji je vlast ocijenila kao razvojni, a opozicija mu je našla brojne mane?
IVANOVIĆ: Stekao sam utisak tokom rasprave da se, makar na momente, gubilo iz vida kako i ko puni budžet. Lako ćete primijetiti razliku između onih koji su makar jednom na tržištu zaradili novac i onih koji su cio život na budžetu. Moramo znati da preraspodjela i uvjerenje da se može živjeti na račun drugih smanjuju podsticaje zainteresovanim da rade i stvaraju rezultat koji mogu da postignu. Oni koji rade više i stvaraju mogu otići. Zato treba biti pažljiv i imati mjeru i svu pažnju usmjeriti ka stvaranju, a ne ka preraspodjeli.
Više novca nego investicija
POBJEDA: Da li je razvojna banka bolje rješenje od IRF-a?
IVANOVIĆ: Trenutno imamo više novca nego preduzetničkih ideja i spremnih projekata. Zato zamjena jedne finansijske institucije drugom neće riješiti ništa. Rješenje je u promjeni odnosa prema preduzetnicima, jačanju preduzetništva i daljem razvoju preduzetničke svijesti i kulture. To je sistemsko pitanje. Kako je moguće da imamo uspješne ljude iz Crne Gore u drugim zemljama, a da ti isti ljudi nijesu mogli biti uspješni u Crnoj Gori? Neće biti da je to zbog toga što nemamo razvojnu banku.
(Opširnije u Pobjedi)
