Beogradska berza se polako gasi

Posle deset godina krize na srpskom Volstritu, za opstanak se bore samo najžilaviji vukovi. Prošle nedjelje prosječan promet iznosio 28.000 eura, a zarada berze bila tek 6.000 dinara.

“Za kim zvone zvona na Beogradskoj berzi, ako je svaki petak na srpskom tržištu kapitala crni petak. Preij bi se moglo reći da su to neka crkvena zvona koja se, nažalost, u danima žalosti oglašavaju”, kaže broker Nenad Gujaničić.

Nedavno je na sva zvona objavljena vijest kako je, posle 80 godina, jedna privatna kompanija Fintel energija prvi put dobrovoljno izašla na berzu. Upravo u ime tog svečanog čina oglasila su se berzanska zvona.

Nekadašnja brokerka Dragijana Radonjić Petrović kaže da se nada da su to bila svečarska zvona, ali da se boji da možda nisu zvonila i na uzbunu.

“Jer, zaista naša Beogradska berza i tržište kapitala se posljednjih nekoliko godina nalaze u takvoj krizi da je to zvono možda prije uzbuna, nego svečani čin te inicijalne javne ponude”, kaže Radonjić Petrovićeva.

Protekle nedjelje prosječan dnevni promet akcijama bio je oko 28.000 eura. To znači da je prosječna zarada berze doslovce iznosila nešto malo više 6.000 dinara. To je plijen oko koga su se otimali vukovi sa srpskog Volstrita. A prije krize, bilo je dana kad se na Beogradskoj berzi dnevno se obrtalo i po deset miliona eura. U petak poslije podne kretanje beleksa 15, zvaničnog indeksa Beogradske berze, izgledalo je kao ravna linija, na čijem se kraju jedva nazire puls.

Berza na samrti

“Ravna linija, slažem se sa vama, indicira nešto što ne želimo da vidimo nikad i nigdje”, ocenjuje Siniša Krneta, direktor Beogradske berze.

To znači da je Berza blizu smrti, dodaje Dragijana Radonjić Petrović.

“To je nešto što je blizu kraja. Još posljednje trzaje života daje, približava se ravnoj liniji.”

Berzanski stručnjaci kažu da je srpska berza sada gotovo u stanju kome. Prometa nema, jer nema ulagača. A ulagača nema jer u ponudi nema kvalitetnih “papira”.

“Sasvim je jasno. Investitori ne mogu da dođu na tržište iz turističkih razloga. Dakle, tamo gdje postoji ponuda, gdje postoji razlog upotrebe sredstava, tamo će i doći. Za koga je to signal? Za srpski ekonomski sistem. Dakle, tržište kapitala je važna komponenta svakog ekonomskog sistema. Ima primjera razvijenih berzi u nerazvijenim zemljama, ali nema razvijenih zemalja bez razvijene berze”, ocjenjuje direktor Beogradske berze.

Mnogi uzrok propasti srpskog tržišta kapitala vide u tome što berza znači polaganje računa. A to ne odgovara nikome. Ni državi, ni krupnom kapitalu. Sigurno da je za pad prometa na berzi, jednim delom, zaslužna i svjetska ekonomske kriza, kada je zvanični indeks Beogradske berze pao za više od 75 odsto. Najbolji beogradski brokeri 2008. godine izgubili su novac.

Srpskog brokera stigla najgora kletva

“Sve berze su doživjele udar i izvesno povlačenje investitora. Nažalost, za razliku od većine, evropskih berzi, na našoj berzi se povratak investitora nije desio. Nakon cunamija krize koji je proizveo i ostavio za sobom, na našem tržištu se, objektivno, nije pojavilo ništa novo”, kaže Krneta.

Nenad Gujaničić kaže da se većina brokera u Srbiji, nažalost, ne bavi više domaćim tržištem.

“Više se bave stranim tržištem. I, nažalost, naši građani više investiraju u inostranstvu nego što to rade u našoj zemlji”, ističe Gujaničić.

Siniša Krneta kaže da je nivo kapitala koji srpski investitori investiraju u akcije van Srbije višestruko veći nego kapital koji se investira na Beogradskoj berzi.

Kažu da su Srbima, na primjer, na stranim berzama posebno atraktivne akcije Dojče telekoma, u kome je njemačka država jedan od akcionara. Dok akcije srpskog Telekoma, čiji su vlasnici, sve i da hoće, naši građani ne mogu ni da prodaju, ni da kupe.

Telekom na berzi – dah novog života

Kada je o prvoj inicijalnoj javnoj ponudi riječ, Dragijana Radonjić Petrović kaže su možda pojedinci čuli da se jedno preduzeće odlučilo da prikupi šest miliona eura na berzi, ali da je, recimo, Telekom izašao na berzu, onda bi to svi znali.

“Telekom ima nas pet miliona akcionara i svi smo zainteresovani da pratimo situaciju”, kaže ova nekadašnja brokerka.

Ne postoje zakonske prepreke da Telekom izađe na berzu. Da je ova kompanija listirana na berzi, mi danas ne bismo pričali o tome da li je ova državna kompanija preplatila Kopernikus ili ne.

Šta bi za srpsku berzu značio eventualni izlazak Telekoma na tržište kapitala?

“To ne da bi značilo, već bi to bio dah novog života. To je jedan od ključnih događaja koji, s nestrpljenjem očekujemo na finansijskom tržištu. Takva vrsta kompanija, u žargonu finansijskog rečnika su takozvane ‘lardž keps’, kompanije velike tržišne kapitalizacije. Kompanije koje menjaju igru”, odgovara Krneta.

U nedostatku kapitalca, na gladno srpsko tržište rukovodstvo Beogradske berze pokušava da “dovuče” neko svježe meso. ProjekatIzađi na berzu traje do marta sljedeće godine, a cilj je da se, posle Fintel energije, još dvije privatne kompanije pripreme za dobrovoljan izlazak na berzu.

NovaEkonomija

Check Also

Još se ne zna kada će instant plaćanje zaživjeti u Crnoj Gori

Centralna banka razmatra mogućnost uvođenja instant plaćanja.To u praksi znači da će vam novac biti …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *