Prije 40 godina Kina je predstavljala samo 1,8 posto svjetskog BDP-a a danas je to 15,2 posto.
Kineski predsjednik Xi Jinping obećao je da će njegova zemlja nastaviti politiku otvaranja svijetu dok je veličao ekonomsku politiku koja je pretvorila Kinu iz jedne od najsiromašnjiih zemalja svijeta u drugu najveću svjetsku ekonomiju u samo 40 godina.
Xi je u utorak održao govor na skupu kojim je obilježena 40. godišnjica kineskih “reformi i otvaranja”, pojma koji opisuje politiku koja je uvela neke dijelove tržišne ekonomije uz zadržavanje jednostranačke vlasti u zemlji.
Ono što je sada poznato kao “kapitalizam s kineskim karakteristikama” uveo je u decembru 1978. bivši kineski komunistički vođa Deng Xiaoping.
Deng je poznat po otvaranju Kine stranim ulaganjima i izvođenju zemlje iz dubokog siromaštva koje je rezultat katastrofalne politike Mao Ce Tunga.
“Drug Deng istakao je da siromaštvo nije socijalizam”, rekao je Xi dok je slavio reforme i otvaranje kao “konačni oblik i najupečatljiviji pothvat savremene Kine”.
U trenutku dok je Kina u trgovinskom ratu sa SAD-om koji ostavlja traga na kinesku ekonomiju Xi je više puta ponovio obećanje da će se nastaviti otvaranje kineske ekonomije.
“Sproveli smo istorijski preokret reobrazbu iz zatvorene i poluzatvorene zemlje u zemlju koja prihvata potpuno otvaranje”, rekao je Xi.
On je dodao da niko nije u poziciji “da diktira kineskom narodu šta bi se trebalo ili se ne bi trebalo uraditi”.
Kritičari ipak navode da se Xi udaljava od Dengove ostavštine jačanjem kontrole Komunističke partije nad ekonomijom i jačanjem neučinkovitih kompanija u državnom vlasništvu.
“U nedostatku ekonomskih i vanjskopolitičkih uspjeha mogao bi izgubiti podršku unutar partije”, kaže Kristin Shi-Kupfer, naučnica iz instituta Merics u Berlinu.
SAD optužuje Kinu za nepoštenu trgovinsku praksu poput nejednakih uslova za strane i domaće komapije, nasilno preuzimanje tehnologije i krađu intelektualnog vlasništva.
Kao kaznu SAD je uveo carine na kinesku robu vrijednu 250 milijarda dolara na što je Kina odgovorila nametima na američki uvoz vrijedan 110 milijarda dolara.
Carine na kinesku robu već su rezultirale usporavanjem kineske ekonomije i očekuje se da će se odraziti na globalni ekonomski rast.
Xi i američki predsjednik Donald Trump početkom mjeseca postigli su dogovor o 90-dnevnom primirju u trgovinskom ratu koji bi trebao omogućiti njihovim timovima da pregovaraju o trajnijem rješenju.
Kina je kazala kako će zauzvrat suspendovati dodatne 25-postotne carine na američka vozila koje je uvela ove godine.
Xi se u svom govoru u Pekingu nije osvrnuo na trgovinski rat i umjesto toga slavio je put zemlje iz siromaštva.
Prije 40 godina Kina je predstavljala samo 1,8 posto svjetskog BDP-a a danas je to 15,2 posto.
“U samo nekoliko decenija dovršili smo proces industrijalizacije za koji je razvijenim zemljama trebalo nekoliko stotina godina”, rekao je.
“Kineski narod postigao je nešto što je nekad bilo nemoguće. Nevjerovatno smo ponosni na naše sugrađane i sugrađanke koji su radom ostvarili čudo bez presedana”.
(Poslovni dnevnik)
