Nurković: Tri scenarija za Montenegro erlajns, u sva tri država će imati značajne troškove

Dodajte komentar

Do Nove godine biće poznata sudbina Montenegro erlajnsa, način na koji će biti urađeni zaboravljeni i neugovoreni radovi na autoputu i time novi rok kada će dionica puta Podgorica-Mateševo biti završena, kao i koncesioni akt za davanje aerodroma u zakup, kazao je ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković danas na godišnjoj konferenciji za medije kojoj su prisustvovali i direktori svih direkcija i uprava u ministarstvu.

On je kazao da postoje tri scenarija za Montenegro erlajns – ostanak kompanije u državnom vlasništvu uz sanaciju poslovanja i preuzimanje dugova, privatizacija i stečaj.

“U sva tri slučaja država će imati značajne troškove. I u slučaju privatizacije partner želi čistu kompaniju bez prethodnih dugova, koje će morati da preuzme država. Ako dođe do stečaja, takođe ćemo imati značajne direktne finansijske štete plus radnici će ostati bez posla, izgubićemo neke letove i imaćemo manji prevoz putnika. Ima veoma mnogo dubioza iz prethodnih godina. Na pogoršanje stanja značajno je uticalo to što sanacioni plan za kompaniju iz 2011. nije završen, što je stvorilo nove troškove i otežalo poslovanje. Međutim nastavak ovakvog stanja nije moguć i do Nove godine će biti donijeta odluka”, kazao je Nurković.

Montenegro erlajns je jedan od najvećih državnih gubitaša sa akumuliranim dugovima od oko 90 miliona eura, duplo većim od vrijednosti imovine. Prošle godine je direktno i indirektno iz budžeta dobio 15 miliona eura mimo zakona o državnoj pomoći.

Na pitanje da li su i ove godine pomagali toj kompaniji Nurković je odgovorio da nije tajna da jesu.

Aneks sa CRBC za petlju ili će je graditi domaće kompanije

Ministar je naveo da sada pregovaraju sa graditeljem dionice autoputa Smokovac-Mateševo, kineskom kompanijom CRBC, oko aneksa ugovora kojim bi bila ubuhvaćena izgradnja “zaboravljene” petlje Smokovac, kao i drugih ne ugovorenih radova – elektro i vodovodne mreže i dijela pristupnih puteva.

On očekuje da će taj posao biti završen do Nove godine.

“Ukoliko ne budemo postigli dogovor sa CRBC, a očekujem da hoćemo, razgovaraćemo i sa domaćim kompanijama da li mogu da preuzmu taj dio radova. To bi značilo da moramo da raspisujemo tender što bi sve produžilo rokove završetka radova”, kazao je Nurković.

On je naveo da rokovi nisu prioritet već kvalitet radova. Zbog toga nije mogao da odgovori kada bi dionica autoputa Podgorica-Mateševo mogla biti otvorena za saobraćaj.

Rok iz ugovora bio je maj 2019. godine, ali će zbog neugovorenih radova i drugih propusta njegovog prethodnika, završetak radova, kako je ranije saopšteno iz komisije za nadzor, kasniti godinu dana.

Ministar nije mogao da kaže ni koliko će koštati “naknadni radovi”.

“Vijesti” su ranije objavile da je procjena ministarstva da će ti radovi koštati oko 65 miliona, a da CRBC traži 120 miliona.

“Mislim da će cijena biti u okviru onih 10 odsto vrijednosti projekta koliko je ugovorom predviđeno za moguće dodatne radove”, kazao je Nurković.

Tih deset odsto iznosilo bi 80 miliona eura.

Nurković je naveo da pripremaju dokumentaciju i finansijsku konstrukciju za drugu fazu autoputa dionicu Mateševo-Andrijevica od 21 kilometra, koja bi prema procjeni koštala 273 miliona eura.

Ministar je naveo da su poslali Evropskoj komisiji (EK) dokumentaciju da odobre grant – bespovratnu pomoć od 20 odsto investicije, kao i Evropskoj banci za obnovu i razvoj da im odobre kredit za preostali iznos novca.

“Imali smo kritike iz EK zbog ugovaranja posla sa kineskim partnerom za ovu dionicu. Sada nam oni mogu biti partneri za novu dionicu”, kazao je Nurković.

Ministar je kazao da sa kolegama iz Srbije dogovaraju tačku susreta autuputeva kod Boljara, i da je dobio još jednu uvjeravanja da će Srbija uskoro krenuti u pripremu projekta za dionucu autoputa od Požege do Boljara, tako da “ovo neće biti put iz nigdje u niđe”.

Javni paziv za aerodrome u januaru

On je naveo da će pozivni konkurs za davanje aerodroma u zakup biti raspisan nakon novogodišnjih praznika.

Kazao je da će to biti jedan od najboljih poslova za državu, da će dobiti kvalitetnog partnera, velike investicije, značajne prihode za državu i povećanje broja putnika.

Uslovi od kojih se ne odustaje će biti minimum 85 miliona investicija u naredne tri godine, minimum 100 miliona eura avansne koncesione uplate, godišnju koncesiju od minimum 10 odsto prihoda, kao i preuzimanje postojećih radnika aerodroma prema kolektivnom ugovoru“, kazao je Nurković.

On je naveo da nemaju ozbiljne kritičare ovog projekta, da su analizirali sve koncesione ugovore za aerodrome u regionu i da će ovaj biti najbolji jer su izvukli pouke iz njihovih grešaka.

Ministar je najavio velika ulaganja u putnu i željezničku infrastrukturu, kao i u lučke kapetanije i bezbjednost na moru.

On je kazao da naredne godine počinje projekat obilaznice oko Budve vrijedan 80 miliona eura, od čega će 40 miliona biti bespovratni grant Evropske komisije.

Prevoz željeznicom će biti bolji za tri godine

Na pitanje da li će najavljena ulaganja od 70 miliona eura u željezničku infrastrukturu, od čega su polovina bespovratni grantovi, značiti da će vozovi manje kasniti i da će biti brži, Nurković je kazao da je pruga u lošem stanju i da je do sada rekonstruisano oko 50 odsto.

“Kada se završe ove investicije, za tri godine, imaćemo kvalitetniju prugu što će omogućiti brži i bezbjedniji saobraćaj. Za to su nam potrebni i kvalitetniji vozovi za koje ne možemo dobiti grantove već ćemo morati da obezbjedimo novac iz budžeta. Česti uzrok za kašnjenja su situacije na pruzi iz Srbije, ali sam dobio uvjeravanja da će i oni rekonstruisati sporne dionice”, rekao je Nurković.

Više pažnje pomorcima jer donesu 200 miliona eura

On je naveo da njegovo ministarstvo posebnu pažnju želi da posveti pomorcima i da imaju razgovore sa njihovim predstavnicima kako bi im olakšalo posao i konkurisanje za poslove na brodovima iz što više država.

“Uskoro ćemo potpisati ugovore sa Holandijom i Ukrajinom kako bi omogućili rad i na njihovim brodovima. Takođe radimo i nove formulare za njihova dokumenta kako ne bi bili kao sada ispisani običnim rukopisom već kako bi izgledali kao dokument ozbiljne države u čiju vjerodostojnost niko ne bi mogao da sumnja. Crna Gora ima između šest i po i sedam hiljada pomoraca koji godišnje zarade i pošalju kući oko 200 miliona eura, što je veoma veliki prihod i država im mora posvetiti više pažnje”, kazao je Nurković.

Ministar je naveo da su uradili plan ujedinjenja Crnogorske i Barske plovidbe i da će biti ponuđen Vladi. Cilj objedinjavanja je smanjenje troškova i stvaranje uslova za bolje poslovanje. Crnogorskoj plovidbi sada Vlada plaća dugove za kupovinu brodova. Nurković je kazao da očekuje veće prihode ove kompanije jer na pomorskom tržištu rastu cijene najma brodova.

Pokušaće da elminišu loše graditelje puteva

Na pitanje zašto se poslovi za gradnju i rekonstrukciju puteva daju firmama koje stalno kasne sa radovima, poput “Tehnoputa” koji je kasnio sa tunelom Mekavac, radovima na putu za Budvu i sada sa izgradnjom bulevara kroz Donju Goricu, Nurković je priznao da postoji problem ali da imaju veliko ograničenju u zakonu o javnim nabavkama.

“Ne možemo mi izabrati kompaniju za koju znamo da je kvalitetnija, ako je neko drugi ponudio nižu cijenu. Kako bi nas mediji kritikovali da damo nekom posao ko je skuplji iako znamo da je kvalitetniji. Razgovarao sam i sa kolegama iz regiona o ovom problemu. Moramo naći način da elminišemo loše izvođače”, kazao je Nurković.

Zbog ovog pitanja reagovao je direktor Direkcije za saobraćaj Savo Parača koji je naveo da postoje mnogi objektivni problemi zbog čega se kasni sa radovima, kao što su nerješeni imovinski sporovi i potreba za naknadnim radovima, kao i da je potrebno vrijeme za sve te izmjene.

Imamo pritiske da se radovi izvode uz odvijenja saobraćaja i sve to izaziva dodatne probleme i kašnjenja“, naveo je Parača.

Nije objasnio zašto se ti problemi ne rješavaju prije ugovaranja posla.

Na pitanje da li su im 24 godine dovoljan period da pripreme i počnu sa najavljenom gradnjom puta Cetinje-Čevo-Nikšić, Parača je priznao da se taj projekat odavno najavljuje i da se kasni, ali da bi izgradnja prve dionice mogla početi naredne godine.

Izvor: Vijesti online

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *