Radunović: 2019. će biti stabilna, ali i prekretnica

Dodajte komentar

Ministar finansija Darko Radunović kazao je juče da će naredna godina biti stabilna, ali i prekretnica, jer moramo sačuvati fiskalnu stabilnost, ući u trend smanjenja budžetskog deficita na ispod tri odsto, javnog duga, reformu Poreske uprave…

On je u parlamentu prilikom rasprave o prijedlogu završnog računa budžeta za prošlu godinu sa izvještajem DRI saopštio da se u prošloj i ovoj godini uspjelo tekući troškovi su pokriveni prihodom, ekonomija raste visokim stopama, dobijene su potvrde MMF i Svjetske banke.

Poslanici će se naknadno izjasniti o ovom zakonu.

Kako dalje

Sad je pitanje, kazao je ministar, kako dalje.

“Moramo ući u smanjenje budžetskog deficita, jer više ne možemo kršiti i našim zakonom i po mastrihtskim kriterijumima propisani limit. Trebalo bi u 2019. da se završi auto-put. Bojim se da će biti kašnjenja, ali sa sigurnošću to ne mogu reći jer ne pratim taj projekat osim kroz plaćanja. I javni dug bi trebalo da imamo u silaznoj putanji”, ocijenio je ministar i naglasio da će naredna godina, definitivno, biti godina strukturnih promjena.

“U 2019. moramo ući u optimizaciju broja izvršilaca u javnom sektoru. To je veliki projekat koji se mora izgurati, ali to neće biti lako. Moramo ući u reformu Poreske uprave. Imamo potpisanu kreditnu liniju od 14 miliona eura za modernizaciju i elektronsku fiskalizaciju”, kazao je Radunović i istakao da je Poreska uprava uložila ogroman trud da se poreski dug smanji i do sada naplatila 42 miliona. Komentarišući ocjene opozicije da se ne preduzimaju mjere za naplatu duga, ministar je kazao da bi rigorozni stečajevi ostavili veliki broj ljudi koji rade u tim kompanijama bez posla i egzistencije.

“Ove godine smo pokušali da reprogramiramo dug 6.857 firmi, od čega 1.200 ne može da ispoštuje uslove, pa smo krenuli u prinudnu naplatu, a stečaj je pokrenut kod 42. U prvom kvartalu naredne godine moraćemo pokrenuti stečaj kod velikog broja kompanija”, najavio je Radunović.

Komentarišući prijedlog DF za formiranje razvojne banke, on je kazao da bi bilo dobro da država ima takvu banku koja podržava privredu, međutim…

“Ako bi IRF pretvorili u razvojni fond, istog momenta bi kompletna njihova pasiva ušla u javni dug. Moramo da procijenimo za koje projekte možemo formirati takvu banku”, objasnio je ministar.

Raško Konjević (SDP) smatra da je ključno pitanje da li ljudi žive bolje od visokih stopa ekonomskog rasta.

“U posljednje dvije godine dug je porastao 19, a BDP 17 odsto, plate su porasle 2,2, a inflacija oko pet odsto. U budžetu nedostaje 612 miliona i naredne dvije godine ćemo “povući između 400 i 800 miliona. Godišnje za kamate platimo 100 miliona… Ne možemo izaći na zelenu granu dok ne budemo imali suficit”, vjeruje Konjević.

Komentarišući visoke poreske dugove, kazao je da ne treba čekati sa uvođenjem stečaja ako firma posljednjih 12 mjeseci ne izmiruje obaveze i zarade, jer njoj pomoći nema. On smatra da se oklijeva zato što takve firme imaju konekciju sa partijom na vlasti.

Njegova koleginica Draginja Vuksanović je upitala kada će građani bolje da žive.

“Plate su gotovo deceniju iste, uz inflaciju kupovna moć opada, a Vlada ne želi ni da razgovara o našim predlozima o povećanju minimalca na 250 eura, ukidanju kriznog poreza i smanjenju akciza na gorivo”, kazala je ona i ocijenila da Vlada dodatnim oporezivanjem građana rješava sve ekonomske probleme.

Ranko Krivokapić (SDP) je predložio ministru finansija da svim ministrima podijeli studiju slučaja Grčka “jer nam vrijeme curi, a mi guslamo o rastu od četiri odsto”.

Branko Radulović (DF) poručio je građanima da sve što čuju shvate sa rezervom, jer ništa nije utemeljeno. Njegova koleginica Branka Bošnjak kaže da se, kada čuje diskusije kolega iz vlasti, pita da li u istoj državi žive. Ističe da je rast podignut na auto-putu ,,koji nam za koju godinu može biti omča o vratu i slom finansija. Neđeljko Rudović smatra da smo od 100 miliona eura kojim vraćamo kamate mogli izgraditi dva klinička centra. Pitao je i po kojim kriterijumima su dijeljeni stambeni krediti funkcionerima i činovnicima, uz rate od 30 do 90 eura i 80 odsto oproštenog iznosa.

(Pobjeda)

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *