Nurković: Za Aerodrome zainteresovane vodeće svjetske firme iz ove oblasti

Dodajte komentar

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva pokušava da pomogne pomorcima da lakše dođu do licenci za rad na inostranim brodovima. Ovaj Vladin resor pokušava da potpiše Sporazum o međusobnom priznavanju pomorskih sertifikata (ovlašćenja) pomoraca sa državama članicama EU. Za sada je Ministarstvo to uspjelo da uradi sa Portugalom, a u planu je Holandija. Ovo je je u intervjuu za CdM kazao prvi čovjek ovog resora Osman Nurković. Potvrdio je da postoji višak zaposleniih u administraciji željezničkih preduzeća, ali i da su za rješavanja tehnoloških viškova potrebna značajna finansijska sredstva, za šta će pokušati da nađu izvore finansiranja u narednoj godini. Za zakup Aerodroma Crne Gore, kako tvrdi ministar, zainteresovane su vodeće svjetske firme u ovoj oblasti.

CdM: Da li će i koliko, Crna Gora zbog kašnjenja izgradnje prve dionice auto-puta plaćati penale ili je to odgovornost kompanije CRBC?

Nurković: Ugovorom o projektovanju i izgradnji predviđena je mogućnosti da strane imaju prava na svoja potraživanja za dodatna plaćanja i/ili produženje roka realizacije, koja su predmet vrednovanja i determinacije od strane Nadzornog organa. Strana koja nije zadovoljna konačnim stavom Nadzornog organa, pitanje može kandidovati za rješavanje prema Komisiji za rješavanje sporova, i u krajnjem prema Arbitražnom sudu Trgovinske komore u Cirihu. U slučaju kada dođe do kašnjenja zbog potvrđenih razloga na strani izvođača radova, predviđena je naplata naknade štete, koja maksimalno može iznosti 40 miliona eura.

CdM: Pomorci se žale da teško dolaze do licence za rad na inostranim brodovima. Da li ste se bavili ovom problematikom, odnosno, da li su Vam se pomorci obraćali ovim povodom?

Nurković: Zapošljavanje pomoraca je u direktnoj vezi sa priznanjem Crne Gore na Bijeloj listi Evropske Komisije. Kao što vam je poznato Crna Gora je 2015. godine izbrisana sa Bijele liste Evropske Komisije na kojoj se kao adekvatne prepoznaju države čija obuka, obrazovanje i sertifikacija pomoraca je na nivou standarda država Evropske Unije. Ovo je za posljedicu imalo gubitak prava na zapošljavanje crnogorskih pomoraca koji plove na brodovima pod zastavom država članica EU. Da bi to stanje popravili Ministarstva saobraćaja i pomorstva je od 2015. do marta 2017. godine intezivno radilo na otklananju nedostataka što je dovelo do ponovnog povratka na Bijelu listu i prepoznavanja pomorskih sertifikata iz Crne Gore kao adekvatnih. Međutim, povratak na Bijelu listu je samo smjernica Evropske Komisije svojim članicama koje same treba da donesu odluku da li će primiti crnogorske pomorce na svojim brodovima ili neće, zavisno od spremnosti te države da pored svoje radne snage uveze i radnu snagu iz inostranstva. Ono što Ministarstvo saobraćaja i pomorstva može po ovom pitanju da uradi je da pokuša da potpiše Sporazum o međusobnom priznavanju pomorskih sertifikata (ovlašćenja) pomoraca sa državama članicama EU. U tome smo uspijeli sa Portugalom, gdje je 24. septembra 2018. godine potpisan Sporazum o međusobnom priznavanju pomorskih ovlašćenja čime je stvorena mogućnost da crnogorski pomorci ravnopravno plove sa portugalskim pomorcima na brodovima pod zastavom Portugala. U toku je i priprema Sporazuma sa Holandijom za koji se nadamo da će biti potpisan do kraja 2018.

CdM: Mnogo novca se izdvaja za željezničku infrastrukturu. Da li taj novac završava tamo gdje treba, ili se koristi u neke druge svrhe, s obzirom da nam je željeznička infrastruktura dotrajala, vozovi u lošem stanju, spoiri, kasne…?

Nurković: Od 2006. do danas radi se posvećeno na generalnim remontima glavnih pruga i prosjek investiranja na godišnjem nivou je veći od 12 miliona eura u infrastrukturu. Najveći dio radova se izvodi po strogim međunarodnim tenderima i po procedurama vodećih evropskih banaka (EIB, EBRD, ČEB, IPA fodnovi , WBIF fond za Zapadni Balkan), tako da nema mjesta spekulacijama o nenamjnskom trošenju novca. Pregovaramo o nabavci novih vozova kako bi kompletirali ponudu u lokalnom saobraćaju, obezbijeđen je novac za remont depoa i radionica, znamo da su potrebna i sredstva za novu mehanizaciju za održavanje pruga, tako da se radi na poboljšanju svih segmenata željeznice. Potrebno je vrijeme da se sve obnovi, više od 50 odsto pruga je remontovano i unaprijeđeno.

CdM: Koliko je radnika zaposleno u željezničkim preduzećima? Koliko je njih višak,  da li postoji plan otpuštanja i socijalni program?

Nurković: Ukupno je zaposleno u sva četiri privredna društva oko 1650 radnika, što je 50% manje nego što je imala jedinstvena željeznica prije 20 godina. Kompanije rade na procjeni potrebnog broja zaposlenih i ono što se može reći da nema viška zaposlenih u eksploataciji, dok određeni višak postoji u administraciji. Za rješavanja tehnoloških viškova potrebna su značajna finansijska sredstva, za šta ćemo pokušati da nađemo izvore finansiranja u narednoj godini.

CdM: Možete li nam reći koje su sve kompanije zainteresovane za zakup crnogorskih Aerodroma?

Nurković: Za zakup crnogorskih Aerodroma interesovanje su pokazale vodeće svjetske firme u ovoj oblasti. Među zainteresovanim su četiri francuske firme, 4-5 turskih, dvije njemačke, nekoliko firmi iz arapskih zemalja (Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati), iz Južne Koreje, Irske, Austrije, Indije, a u međuvremenu se javljaju i drugi.

CdM: Da li je tačno da je njemački Fond 4K Invest zainteresovan da preuzme Montenegro Airlines? Jeste li sa njima razgovarali?

Nurković: Tačno je, imali smo nekoliko sastanaka, gdje smo razgovarali o modelima saradnje.

CdM: U maju ste rekli da je važno da se željezničkim saobraćajem povežu Crna Gora i Kosovo. O kakvom projektu je zapravo riječ?

Nurković: Riječ je o projektu nove pruge Pljevlja-Bijelo Polje-Berane – granica sa Kosovom, za koju je urađeno idejno rješenje sa potrebnom dokumentacijom 2013. godine. Radi se novoj pruzi, sa kojom bi se valorizovao basen Pljevlja i uspostavila veza sa Kosovom (Peć).  Prezentovali smo kolegama sa Kosova urađeno rješenje i očekujemo poteze u smjeru izrade preliminarne dokumentacije i na prugama Kosova. Inače, za brzinu od 120 km/h i i jednokolosječnu prugu sa električnim napajanjem, procjena koštanja je od 10-12 miliona eura po kilometru.

Izvor: CdM

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *