Proizvodnja se iz Kine vraća u Evropu, ali troškovi rada nisu glavni uzrok

Njemački Adidas je preselio iz Kine proizvodnju sportske obuće natrag u bavarski grad Ansbach. Cipele će se proizvoditi koristeći napredne tehnologije, uključujući 3D štampanje.

Iz Slovačke se u januaru ove godine vratilo preduzeće Siteco Beleuchtungstechnik, proizvođač elektronske opreme. Iz Kine je u Rumuniju preselio proizvodnju njemački proizvođač računara te elektroničkih i optičkih proizvoda Sennheiser electronic GmbH & Co.

Kada ja riječ o BiH, kompanija Baertschi-FOBRO iz Švicarske, koja se bavi proizvodnjom ratarskih mašina i priključaka, kompletnu proizvodnju je iz Švicarske i Njemačke preselila u Maglaj. U Maglaju djeluje i kompanija za proizvodnju kablova Excel Assemblies koja je preselila pogone iz Kine u BiH.

Mediji su izvještavali i o planiranom preseljenju proizvodnje jedne njemačke kompanije iz Kine u Lukavac. Riječ je o proizvođaču metalnih kreveta koji namjerava izraditi pogon u Slobodnoj zoni Holc u Lukavcu. Također, jedna firma iz Njemačke želi svoju proizvodnju preseliti iz Kine u Kalesiju.

Premještanje proizvodnje iz matične zemlje kompanije su u prošlosti temeljile na smanjenju operativnih troškova, uglavnom zbog jeftinije radne snage.  Postoji mišljenje da se proizvodnja sada vraća jer radna snaga u Kini postaje sve skuplja, ali to nije glavni uzrok.

Ne treba zanemariti činjenicu da potrošači sve više cijene proizvode koji se proizvode u Evropi. Bolje rečeno, još uvijek ne cijene toliko proizvode izrađene u Aziji, iako postoje izuzeci, za što možemo smatrati proizvodnje japanskih i južnokorejskih marki LG i Samsung, kao i kineskog giganta Huawei.
Najčešće se vraćaju modna industrija i industrija visoke tehnologije.  Proizvođači luksuzne modne odjeće sve više sele proizvodnju bliže potrošačkim tržištima, u suprotnom rizikuju da im modne trendove “ukradu” ili kopiraju jeftini proizvođači.

Prema međunarodnom istraživanju European Manufacturing Survey, u periodu 2013-2016. godine u inostranstvo je preselilo proizvodnju u prosjeku 12% preduzeća. Najviše su selili Austrijanci (15,4 posto), Švicarci (14,8 posto), Nizozemci (13,9 posto), Slovenci (12,1 posto), Španci (11,9 posto), Nijemci (10,3 posto) Hrvati (3,8 odsto), Srbi (1,3 odsto).

U to su uključene kompanije koje proizvodnju sele u blizinu, recimo iz Švicarske u Slovačku. Zapravo, takvih migracija je najviše.

Najčešći uzrok migracija su još uvijek niži troškovi radne snage (77,8 posto), zatim blizina glavnih kupaca (29,3 posto) i otvaranje novih tržišta (24 posto). Sada se na selidbu odlučuju i zbog nedostatka radne snage (10 posto).

Ako su glavni uzrok za migraciju bili niži troškovi, češće se pokazuje da projekat migracije nije uspio. Troškovi rada bili su najčešći uzrok migracija u Švicarskoj. Tamo je 90 posto kompanija koje su premještale proizvodnju, kao glavni razlog navelo preskupu radnu snagu. To je bilo i u Austriji. U Njemačkoj je ovaj uzrok bio prisutan u 77% preduzeća.

Tehnološki intenzitet ne utiče na odluku o premještanju proizvodnje, pokazalo je istraživanje. Trošak radne snage je bio važniji razlog za industrije sa niskim tehnološkim intenzitetom.

Oni koji se presele u Kinu, u 90 posto slučajeva su se odlučuli zbog jeftinije radne snage, ali je istina da je polovina preduzeća odluke da se presele u Kinu usvojila zbog otvaranja novih tržišta i blizine kupaca. Oni koji sele proizvodnju u EU13, Srbiju, Tursku i Rusiju, kao glavni razlog naveli su niže troškove radne snage (90%), a svi ostali razlozi su bili ispodprosječno zastupljeni.

Pregled prošlih perioda pokazuje da se daleko manje kompanija pomjera u inostranstvo nego u godinama ekonomskog buma prije krize. Na primjer, između 2003. i 2006. godine, 30 posto preduzeća se preselilo iz Njemačke, a od 2006. do 2009. godine 19 posto.

Prema istraživanju, vratilo se 40% onih koji su proizvodnju preselili tokom perioda 2013-2016. Najčešće se vraćaju visokotehnološke kompanije, one koje proizvode elektronske uređaje, kao i farmaceutske i hemijske kompanije.

Mislimo da se proizvodnja vraća jer radna snaga u Kini postaje sve skuplja, ali očigledno još nije toliko loše da bi to bio glavni uzrok”, kažu istraživači. “Tempo povratka ni u jednoj industriji nije izraženiji od tempa selidbe, tako da ne možemo govoriti o reindustrijalizaciji”.

Ipak, smanjuju se razmjere između onih koji sele i vraćaju se. Najčešće se vraćaju nazad iz bliže okoline. Najviše su proizvodnju preduzeća vraćala iz EU15, odnosno susjednih, zapadnoevropskih zemalja.

Izvor: Indikator

Check Also

Objavljen spisak uparenih pripravnika i poslodavaca za 2019. godinu

Na portalu eUprave izašao je spisak pripravnika  koji su dobili mogućnost za učešće u Programu stručnog …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *