Intervju: Duško Knežević, predsjednik Atlas grupe

5 komentara

U toku su pregovori o rješenju za Bolnicu Meljine i na dobrom smo putu da napravimo sudsko poravnanje sa Vladom. Atlas banka je najveći dio aktivnosti koje joj je propisala Centralna banka već ispunila i nastaviće sa jačanjem poslovnih pokazatelja, kazao je u intervjuu Pobjedi predsjednik Atlas grupe Duško Knežević.

“Privatizacija u kojoj je učestvovala Atlas grupa bila je ispravna i legitimna. Nesređeni imovinski procesi, finansijska kriza, neusaglašenost lokalne i centralne administracije, birokratizam i namjere interesnih grupa onemogućavali su realizaciju tih projekata u prethodnom periodu. Vjerujemo da se sada stiču uslovi za to”, kazao je Knežević odgovarajući na pitanje da li će naći rješenje za Meljine.

Atlas banka je, ističe, u proteklom periodu bila predmet redovnih sveobuhvatnih kontrola od strane regulatora, što je banka prepoznala prvenstveno kao oblik veoma korisne saradnje.

“Iskustvo sa supervizorima Centralne banke bilo je veoma pozitivno jer su uvijek pokazivali visok nivo stručnosti i kooperativnosti. Likvidnost banke je stabilna, jer i dnevni i dekadni pokazatelji prelaze propisani regulatorni nivo. Najveći dio aktivnosti koje je banci propisala Centralna banka već je ispunjen. Banka će nastaviti sa jačanjem svojih poslovnih pokazatelja. Nastaviće sa jačanjem njenog adekvatnog kapitala, unapređenja kvaliteta plasmana, poboljšanja naplate potraživanja i jačanja tržišne pozicije”, rekao je Knežević.

Osvrnuo se i na istrage protiv kompanija koje imaju račune sa Atlas bankom, ističući da su apsolutno spremni da sarađuju i pruže stručnu pomoć oko utvrđivanja eventualnih nepravilnosti u poslovanju e-commerce klijenata banke.

“S obzirom na to da se radi o djelatnosti e-komerca, koja predstavlja trgovinu preko interneta, polazim od pretpostavke da materija tog biznisa nije poznata čak ni nadležnim i regulatornim organima, a da ne govorimo o tome koliko je nepoznata široj javnosti i svima koji nijesu aktivni učesnici tog biznisa. U pronalaženju rješenja za ovu i sličnu situaciju, uvijek je dobro oslanjati se na iskustva država koje su u ranijem periodu bile u fazi u kojoj je Crna Gora sada. Generalno, smatramo da treba biti oprezan u tretmanu investitora jer postoji mogućnost da se među krugovima ozbiljnih i zainteresovanih investitora za Crnu Goru stekne loša reputacija Crne Gore u smislu tretmana investitora, što bi moglo da proizvede loš marketing”, poručio je predsjednik Atlas grupe.

Ekonomska situacija u državi je, ocjenjuje on, veoma pozitivna.

“Crna Gora se posljednjih godina kreće stabilnim stopama privrednog razvoja, što je i za očekivati s obzirom na to da se ekonomijom upravlja kroz strategiju snaženja onih privrednih grana koje predstavljaju njene komparativne prednosti. Prije svega, mislim na razvoj turizma, izgradnju i jačanje infrastrukture, razvoj energetike, jačanje proizvodnje. Uvijek u neposrednim kontaktima sa odgovornim ljudima potenciram da je potrebno više pažnje usmjeriti ka razvoju usluga i finansijskih servisa i drago mi je da to polako nailazi na razumijevanje. Taj pravac razvoja ekonomije ne zahtijeva velike investicije, a rezultate donosi brzo i dugoročno”, naveo je Knežević.

Prema njegovim riječima, možemo postati atraktivna finansijska destinacija za investicione finansijske institucije, velike međunarodne fondove i investiciono bankarstvo.

“A preduslov je da uvedemo regulativu koja postoji na evropskom i drugim međunarodnim tržištima, prije svega mislim na MIFID regulativu za finansijske servise i investiciono bankarstvo i PSD elektronski platni promet. Ako imamo u vidu da fondovi danas na svjetskim tržištima predstavljaju glavni izvor kapitala, Crna Gora bi sa ovakvom strategijom mogla da se pozicionira kao regionalni finansijski centar, omogući zapošljavanje i usavršavanje naših kadrova u traženim profesijima finansijskih tržišta, kao i značajne poreske prihode od transakcija”, rekao je Knežević.

E-komerc, uvjeren je, može donijeti Crnoj Gori više ukupnog prihoda nego turizam.

“Siguran sam, prema iskustvima Malte i Kipra, da bi prihod od ovih usluga za Crnu Goru prelazio iznos od milijardu eura”, zaključio je Knežević.

Izvor: Pobjeda, CdM

Podijeli ovaj članak
5 Komentara
  • Ko će drugi bez neuspješni ckl da bude na strani uništavanja crnogorskog bankarskog sektora i stabilnosti ukupnog ekonomskog sistema

    Kakav netačan intervju. Prosto je tužno koliko smo malo zainteresovani za struku i stvarne činjenice

    Zašto je g-đa novinarka sebi ovo dozvolila, jer je bila ozbiljna novinarka privrednih tema. Nije joj posao da sluša argumente guvernera, nego da stvarno porazgovaara sa malim deponentima banaka i pogleda izvještaje 31/03 (dostupni izvještaji) i vidi da je neraspoređena dobit banaka uletjela u pregoleme minuse

    Novinari i urednici služe javnom interesu a ne privatnim interesima, a premnogo je malih deponenata da njima ne služe punim kapacitetom svojim ličnih prepadnutosti od loših urednika

    • Intervju je stvarno smiješan. Obije banke u vlasništvu Kneževića su pred kolapsom, napraviće veliki problem državi, a novinarka ga pita o njegovim vizijama. Otužan pokušaj medijskog spašavanja jednog propalog projekta.

  • Alii je ova igra riječi oko e-commerce-a posebno otkrivajuća. Jel ovo se pokušava amaterski sakriti šta se stvarno dešava, odnosno odvući pažnja sa još veće krize nego što je kriza sa malim deponentima

    Nema g-din Knežević niti guverner da spore znanje tužilačkih i/ili regulatornih kontrola niti oko e-commerce-a niti oko nerezidentih računa niti oko kastodi poslova

    Tačno je da su ta znanja visoko limitirana na ovom tržištu, ali se pregolemi prometi oko nečega što nema biznis pozadinu jednostavno otkriva i samim tim ne može biti potka za neuspješno opravdanje

    Neka odgovore na pitanja a ne da se kriju iza toga ko i koliko šta zna, pošto oni obojica, tj. njih petorica još manje znaju od svih kojima spočitavaju neznanje

    A udruživanje sa lošim razmaženim ICT-evcima (treba vjeerovati da nisu rođake angažovali i oko ovoga) oko ukrivanja elektronskih tokova novca, treba malo više vremena da se nađe, ali će se naći

  • Atlas je fakat u problemima. Ali moje pitanje je: Kako bi ovakva grupacija (čija je aktiva vrijednosti ko zna koliko stotina miliona eura) dozvolila da banka/banke propadne/propadnu, a bez njihove saglasnosti?
    Mislim, budimo realni… reputacija im jeste uništena ali i dalje pričamo o ogromnom i moćnom sistemu

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *