Potres na Londonskoj berzi izazvan ostavkama ministara u vladi Tereze Mej, prenio se i na evropska tržišta duga.
Posle sunovrata britanske funte od 1,5 odsto prema dolaru, prinos na desetogodišnje britanske obveznice pao je za više od 13 bazičnih poena, što je njihov najveći dnevni pad od avgusta 2016. godine, a taj talas previranja prelio se širom evropskih tržišta.
Prinosi na najkvalitetnije obveznice u eurozoni pali su za četiri do pet bazičnih poena, u čemu je predvodila njemačka obveznica, inače referentna hartija na tržištima duga, prenosi Rojters.
Naime, prinos na 10-godišnje njemačke obveznice, koje se smatraju najsigurnijom aktivom na svijetu, skliznuo je naniže za 4,5 bazičnih poena na 0,36 odsto, na najniži nivo u periodu od dvije nedjelje.
Španija, Italija i Portugalija su se suočile sa pritiskom rasta troškova zaduživanja, pošto se investitori klone od ulaganja u rizičnije aktive nakon što su događaji u Britaniji “ubrizgali” novu neizvjesnost na svjetska tržišta.
U Italiji, pozitivni trendovi su zaštitili italijanske obveznice od previranja koja su pogodila druga tržišta hartija od vrijednosti.
Riječ je o tome da su lokalni mediji izvijestili da će premijer Đuzepe Konte nastojati da sarađuje sa Evropskom unijom po pitanju “budžetskog ćorsokaka” kako bi izbjegao velike novčane kazne. Analitičari kažu da je to znak da je šef italijanske koalicione vlade u potrazi za konstruktivnim dijalogom sa EU, nakon što je Rim ove nedjelje na zahtjev Brisela ponovo podnio nacrta budžeta Italije za 2019. godinu, ali sa vrlo malim izmjenama.
Prinos na dvogodišnje obveznice Italije neznatno je oslabio na otvaranju trgovanja, na 1,33 odsto, dok je na petogodišnje hartije ojačao na 2,76 odsto.
