Bankar.me intervju: Izvršni direktor Montenegroberze Gojko Maksimović

“U proteklih 9 mjeseci najviše interesovanja je vladalo za akcijama kompanije Crnogorski Telekom AD Podgorica sa kojima je sklopljeno 268 transakcija u vrijednosti od 1.451.573€. Nakon Telekoma najviše transakcija od početka godina je sklopljeno sa akcijama kompanije Jugopetrol AD Podgorica u vrijednosti od 2.751.165€ i akcijama Crnogorskog elektroprenosnog sistema AD sa kojima su sklopljene 244 transakcije ukupne vrijednosti od 1.016.398€”, kazao je u intervjuu za naš portal izvršni direktor Montenegroberze Gojko Maksimović.

Proteklih dana objavljuju se kvartalni finansijski izvještaji poslovanja kompanija koje se kotiraju na Montenegroberzi. Da li biste izdvojili neke kompanije čije je poslovanje značajno poboljšano ili pak pogoršano u odnosu na prethodnu godinu?

Gledajući rezultate nekih od najvećih kompanija na crnogorskom tržištu kapitala, možemo zaključiti da su u trećem kvartalu poslovale uspješno i ostvarile dobre finansijske rezultate. Neke od kompanija koje bih izdvojio su Crnogorski elektroprenosni sistem AD, koji je na treći kvartal imao ostvario oko 4 miliona eura dobiti što je za oko 60 % više u odnosu na isti period prethodne godine. Odmah za njim je i Crnogorski Telekom AD, koji se može pohvaliti sa 53% boljim neto rezultatom u odnosu na treći kvartal prethodne godine (neto dobit na 30.09. ove godine iznosila 6.641.526€ ili oko 0,14€ po akciji). HG Budvanska rivijera AD je u odnosu na prethodnu godinu ostvarila veće ukupne prihode za 8,5%, dok je neto rezultat iznosio 7.413.140€, nakon Odluke Vlade o davanju u zakup 122.214 m2 zemljišta, poslovni prihodi Ulcinjske rivijere AD su pali za 55% odnosno za 1.701.418€ u odnosu na isti period prethodne godine, dok je dobit kompanije iznosila svega 84 hiljade eura što je za za oko 340 hiljada manje u odnosu na treći kvartal prethodne godine.

Koje su to kompanije za čijim akcijama je vladalo posebno interesovanje investitora proteklih 9 mjeseci?

U proteklih 9 mjeseci najviše interesovanja je vladalo za akcijama kompanije Crnogorski Telekom AD Podgorica sa kojima je sklopljeno 268 transakcija u vrijednosti od 1.451.573€. Nakon Telekoma najviše transakcija od početka godina je sklopljeno sa akcijama kompanije Jugopetrol AD Podgorica u vrijednosti od 2.751.165€ i akcijama Crnogorskog elektroprenosnog sistema AD sa kojima su sklopljene 244 transakcije ukupne vrijednosti od 1.016.398€.

Takođe, bitno je napomenuti da je kod nekih kompanija došlo i do promjene vlasničke strukture zbog čega su zabilježeni povećani prometi. Sredinom godine izvršen je otkup dijela akcija italijanske kompanije A2A koje posjeduje u Elektroprivredi Crne Gore, od strane Vlade Crne Gore. Vrijednost dva blok posla iznosila je 120.596.876 € što ih čini najvećim transakcijama na crnogorskom tržištu kapitala u posljednjih nekoliko godina.

Veliki uticaj na berzanski promet opet su imale akcije Elektroprivrede, s obzirom na izlazak italijanskog ex partnera A2A iz vlasničke strukture ove energetske kompanije. Da li je i koliko realno skoro očekivati ponovnu prodaju ponovo stečenog državnog udjela i u kom periodu?

Prema Ugovoru između Vlade Crne Gore i italijanske kompanije A2A, Vlada se obavezala da su transakcije u vidu blok poslova sklopljene sredinom ove godine, dok je Vlada dužna da otkupi ostatak akcija u toku sledeće godine. Imajući u vidu da se stečene spostvene akcije, shodno odredbama Zakona o privrednim društvima, moraju otuđiti u periodu od godinu dana, očekujemo da će prva korporativna aktivnost Elektroprivrede Crne Gore AD biti poništenje oko 10% sopstvenih akcija, što će uticati na povećanje osnovne zarade po akciji. Nakon završetka izlaska kompanije A2A iz vlasničke strukture i nakon poništenja sopstvenih akcija, Država Crna Gora će biti vlasnik oko 98% akcija Elektroprivrede Crne Gore AD, te će sigurno biti interesantna potencijalnim investitorima. Ne treba zanemariti ni preostalih 2% koje će se naći kod malih akcionara, jer trenutna tržišna kapitalizacija 2% Elektroprivrede Crne Gore AD iznosi oko 9,5 miliona eura, pa možemo očekivati da će navedene promjene u kapitalu biti interesantne i za male ulagače.

Dugo se priča o mogućnostima razvoja tržišta kapitala, od kreiranja novih instrumenta i pristupanja novih kompanija Berzi… Ipak, svjedoci smo da se malo šta prethodnih godina uradilo na tom planu. Možemo li se nadati nekim promjenama u budućnosti?

Montenegroberza AD poslednjih nekoliko mjeseci radi na pronalaženju novih načina proširenja poslovanja kroz saradnju sa određenim kompanijama, čime bi se u sistem trgovanja uvrstili neki novi finansijski instrumenti i ponudili investitorima. Početkom godine predstavnici Montenegroberze i kompanije Funderbeam su razgovarali o mogućem uspostavljanju saradnje i prve impresije su da će u skorijoj budućnosti do toga i doći. Funderbeam je estonska crowfunding kompanija preko koje start up-ovi , mala i srednja preduzeća prikupljaju potrebni kapital od investitora koji za uloženi kapital dobijaju proporcionalni vlasnički udio u kompaniji u vidu tokena. Investitori bi tim tokenima kasnije mogli da trguju I na sekundarnom tržištu, a sama cijena bi zavisila od ponude I tražnje za njiima. Montenegroberza AD bi kroz saradnju sa Funderbeam-om bila posrednik u pronalaženju malih i srednjih preduzeća iz Crne Gore, koja bi svoj kapital sticala ovim putem i čijim bi se vlasničkim udjelima tj tokenima trgovalo na ovoj platformi. Početkom godine Montenegroberza je razmatrala mogućnosti uspostavljanja organizovane trgovačke platforme „DA EX” (OTP-a) na kojoj bi se uvrstila i trgovala digitalna aktiva. DA EX predstavlja platformu za kupovinu i prodaju digitalnih aktiva koja je u potpunosti konsolidovana na jednoj web lokaciji. Cilj DA EX je poslovanje u skladu sa najvišim standardima i najboljim praksama iz svijeta kako bi na taj način privukli i stvorili zdrave kompanije sa velikim brojem inostranih kupaca-prodavaca. Očekujemo da ćemo uz pomoć partnera omogućiti noosnovanim kompanijama inicijalni izlazak na platformu koje prikupljaju sredstva za finansiranje putem emitovanja digitalnih sredstava – aktive. Takođe, predstavnici Montengroberze AD razgovaraju i sa nekoliko kineskih investitora koji žele da svoje kompanije iz Kine uvrste na kotaciju Montenegroberze AD. Pored navedenog imamo interesovanje institucionalnih investitora za kreiranje strukturiranih finansijskih proizvoda, koji bi se listirali na Montenegroberzi AD. Činjenica je da aktivnost na crnogorskom tržištu kapitala opada, međutim Berza poslednjih nekoliko mjeseci radi na proširenju poslovanja koji će kao rezultat imati povećanje prometa i uvrštenje novih intrumenata u sistemu trgovanja.

Broj učesnika (brokerskih kuća) se prethodnih godina značajno smanjio, a vidimo da primat preuzimaju banke preko svojih odjeljenja za kastodi i brokerske poslove. Koliko banke, pogotovu one sa stranim vlasništvom i ekspertizom, mogu doprinijeti eventualnom oživljavanju i razvoju tržišta kapitala?

Trend priključivanja bankarskog sektora tržištu kapitala je nešto što nas raduje. Naime, naš finansijski sistem je u velikoj mjeri okrenut ka bankama I kao takav u direktnoj je zavisnosti od razvijenosti bankarskog sistema. Strožiji uslovi poslovanja i kapitalna adekvatnost kao nešto što se zahtijeva kroz novi Zakon o tržištu kapitala će sigurno uticati na prestanak poslovanja dijela postojećih brokerskih kuća. Sa druge strane svjedoci smo da se u bankama drže rekordni iznosi depozita. Na toj osnovi banke bi kroz kreiranje finansijskih instrumenata (otvorenih fondova), pružanja usluga investicionog savjetovanja I upravljanja imovinom, dala klijentima – štedišama, nove usluge I proizvode I na taj način pokušala da direktno unutar kuće, utiče na nezadovoljstvo klijenata sa niskim kamatnim stopama na štednju. Siguran sam da bi banke koje imaju dobar rejting I reputaciju na tržištu mogli da “ožive” fondovsku industriju I povrate povjerenje sektora stanovništva u ovaj vid ulaganja.

Dobili smo novi Zakon o tržištu kapitala, čija značajnija primjena se očekuje od sljedeće godine. Koje glavne promjene nam donosi zakon, kako uticati na Montenegroberzu?

Montenegroberza AD je aktivno pristupila usklađivanju svog poslovanja sa novim zakonskim odredbama. Sa stanovišta Berze, izmijenjen je iznos neophodnog kapitala koji je povećan na 1.000.000,00 €. Imajući u vidu da je kapital Montenegroberze AD 2.000.000,00 €, u potpunosti ispunjavamo navedeni uslov. Kroz nova zakonska rješenja Montenegroberza AD će postati organizator regulisanog tržišta kapitala, a uzimajući u obzir trenutnu aktivnost na tržištu, obavljaće i funkciju multilateralne trgovačke platforme. Najveće promjene će se odnositi kod izmjene organizacije samog tržišta kapitala, gdje će kompanije odlučivati na kojem dijelu – segmentu tržišta će se trgovati njihovim akcijama. Zvanično – regulisano tržište kapitala će podrazumijevati strožije kriterijume po pitanju transparentnosti i samog informisanja javnosti o radu društva. Siguran sam da ćemo uz saradnju sa Komisijom za tržište kapitala navedene izmjene učiniti prilagodivim svim učesnicima na tržištu kapitala.

Može li domaća berza na neki način pomoći javnim finansijama u cilju obezbijeđenja jeftinijih izvora finansiranja budžeta? Kako privući štediše da umjesto na štednju dio novca preusmjere na berzu?

Raduju nas najave Ministarstva finansija o planovima zaduživanja za sledeću godinu, gdje su kao prioritet postavili emisiju obveznica na domaćem tržištu kapitala. Pretpostavljam da će kroz emisije naredne godine učiniti veću dostupnost obveznica ka sektoru stanovništva, prevashodno kroz smanjivanje iznosa jedne nominalne vrijednosti obveznice. Mogućnost brže prodaje obveznica na sekundarnom tržištu, ukoliko se ukaže potreba za likvidnošću, jedna je od glavnih prednosti ulaganja u obveznice u odnosnu na oročenu štednju. Takođe, iznos trenutnog prinosa na državne obveznice je daleko veći od iznosa kamate na štednju unutar bankarskog sistema. Za sledeću godinu očekujem da po prvi put na domaćem tržištu kapitala, Država emituje i obveznice sa rokom dospijeća preko pet godina čime bi, nadam se još više animirali I privukli sektor osiguranja za ulaganje. U proteklom periodu imali smo dvije uspješne emisije obevznica, te sam siguran da će I najavljene emisije za sledeću godinu biti uspješne I da će se ponovo postići najpovoljnija kamatna stopa u odnosnu na ostale vidove zaduženja.

Nedavno je Montenegroberza na lijep i krajnje zanimljiv način proslavila 25 godina rada, organizujući Konferenciju berze na kojoj su učešće uzeli brojni eksperti iz Crne Gore, regiona ali i Evrope. Takođe, Montenegroberza je bila i domaćin i organizator sportskih berzanskih igara. Recite nam nešto više o tim događajima, ko su bili učesnici i kakve impresije nose iz naše zemlje?

Ove godine navršava se 25 godina od osnivanja Montenegroberze u čiju čast smo organizovali veliku Konferenciju u hotelu Hilton. Na konferenciji su govorili predstavnici berzi iz regiona i najuspješnijih investicionih društava kao I predstavnici nekih od najreprezentativnijih crnogorskih kompanija. Interesovanje za Konferenciju je bilo veliko, o čemu svjedoči preko 150 prijavljenih učesnika dok su ocjene istih bile da je crnogorskom tržištu kapitala potreban ovakav događaj što nam daje dalji podsticaj za naše buduće aktivnosti. Odmah nakon Konferencije, bili smo I domaćini 24. Sportskih igara učesnika kapitala centralne I jugoistočne Evrope. Imali smo priliku da ugostimo oko 150 učesnika iz 7 zemalja iz regiona. Sportskim igrama su prisustvovali predstavnici berzi iz Mađarske, Grčke, Kipra, Bugarske, Rumunije, Albanije i Bosne i Hercegovine, čime su ovo bile jedne od najvećih sportskih berzanskih igara u posljednjih nekoliko godina. Svi učesnici su bili oduševljeni samom organizacijom.

Sa skoro 2,5 miliona eura kapitala na kraju tekuće godine i potencijalno ostvarivanjem najveće godišnje neto dobiti od svog osnivanja, možemo reći da je ovo ne samo jubilarna nego i rekordna godina za nas. Predstavljamo stabilnu finansijsku instituciju, a kvalitet našeg poslovanja uliva sigurnost kako našim akcionarima, tako i investitorima, institucijama i regulatoru crnogorskog tržišta kapitala. Očekujemo da u što kraćem periodu prilagodimo svoje poslovanje novim zakonskim rješenjima i spremno odgovorimo svim izazovima koji su pred nama.

Check Also

MOR: Zaposlene koji rade od kuće treba bolje zaštititi

Zaposleni koji rade od kuće, a čiji se broj dramatično povećao usljed širenja pandemije COVID-19, …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *