Penzije će biti nešto veće, nema ranog penzionisanja

Nakon razgovora održanih s predstavnicima sindikata dogovoreno je da se uz uslov za starosnu penziju od 40 godina staža osiguranja, kumalativno, propiše 61 godina života. Ova odredba će naročito važiti za pripadnike bezbjednosnog sektora, vatrogasaca i radnika sa beneficiranim radnim stažom, zbog kojih je i pokrenuta izmjena zakona.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja objavilo je prošle sedmice Izvještaj o javnoj raspravi o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama zakona o PIO.

Zbog velikih nedoumica u javnosti, Portal Analitika objavljuje sve bitne dijelove Izvještaja, nove uslove penzionisanja, prava i novi obračun penzija.

Prema slovu dogovora, muškarci će pravo na starosnu penziju steći sa 66 godina, a žene sa 64, s tim da moraju imati 15 godina radnog staža.

“Nakon razgovora održanih s predstavnicima sindikata dogovoreno je da se starosna granica za sticanje prava na starosnu penziju zaustavi na 66 godina života za muškarce i 64 godine za ženu, kao i to da se poveća starosna granica za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu penziju na 63 godine života, uz prelazni period od šest godina, odnosno povećenje starosne granice za po dva mjeseca na godišnjem nivou”, piše u Izvještaju.

Podsjećanja radi, Unija slobodnih sindikata je predložila da pravo na starosnu penziju stiču muškarci sa navršenih 65 godina, odnosno žene sa 62 godina života i najmanje 15 godina penzionog staža, sa mogućnošću rada do 67 godina života.

Vatrogasci, ANB-ovci i policajci u penziju sa 61 godinu života

Zakon je indirektno propisao da pripadnici bezbjednosnog sektora, vatrogasci i ostali koji imaju pravo na beneficirani radni staž ne mogu steči pravo na penziju prije 61 godine godine života.

“Nakon razgovora održanih s predstavnicima sindikata dogovoreno je da se uz uslov za starosnu penziju od 40 godina staža osiguranja, kumalativno, propiše 61 godina života”, konstatuje se u Izvještaju.

Na taj način je izbjegnuto katastrofalno rješenje po kome bi kumulativni uslov ostao 65 godina života i 40 godina radnog staža.

Vlada je, upravo zbog velikog deficita u Fondu PIO, pokrenula izmjenu ovog zakona kako bi što duže na tržištu rada zadržala radnike i po svaku cijenu spriječila prijevremeno penzionisanje.

Penzije će biti nešto veće

Kad se primijene novi propisi, penzije će sigurno biti nešto veće, budući da su iz obračunskog perioda isključiti četvrtina najnepovoljnijih godina.

“Takođe, nakon razgovora održanih s predstavnicima sindikata dogovoreno je da se iz obračunskog perioda izračuna visine penzije do 2030. godine, isključe zarade, odnosno osnovice osiguranja iz četvrtine perioda staža osiguranja koje su za osiguranika najnepovoljnije u koje ulazi 1992. i 1993. godina”, navodi se u Izvještaju.

Podsjetimo mlađe čitaoce, plate u Crnoj Gori tokom 1992. i 1993. godine iznosile su svega nekoliko njemačkih maraka uz rekordnu inflaciju.

Trenutno, prosječna penzija u Crnoj Gori iznosi 284,57 eura i već pet godina stagnira.

Unija slobodnih sindikata je predložila i da se starosna penzija utvrđuje od prosjeka zarada, odnosno osnovica osiguranja ostvarenih u 15 najpovoljnijih godina za osiguranika.

Za Vladu, međutim, nije bio prihvatljiv predlog da se da starosna penzija za 40 godina staža ne može biti niža od 70 odsto osnovice za obračun penzije.

Rašće i najniže penzije

Sindikati su predložili da se iznos najniže penzije, koja trenutno iznosi 125,63 eura, poveća.

Nakon razgovora održanih s predstavnicima sindikata dogovoreno je da se u budžetu za 2019. godinu obezbijede sredstva za povećanje nominalnog iznosa najniže penzije, ali nije naznačeno koliko bi iznosila minimalna penzija.

Sindikati su predložili da se izvrši upoređenje važeće formule za usklađivanje penzija i vrijednosti penzije za jedan lični bod sa novom rotirajućom formulom koja je predložena Nacrtom zakona.

“Izvršena je analiza i poređenje postojeće formule za usklađivanje penzija i vrijednosti penzije za jedan lični bod sa novom rotirajućom formulom koja je predložena Nacrtom zakona. Za izračun uskađivanja penzija i vrijednosti penzije za jedan lični bod pošlo se od procjene kretanja potrošačkih cijena i zarada u Crnoj Gori prema podacima Ministarstva finansija za period 2018- 2020. godina. Zbog procjene kretanja izdataka po osnovu prava iz PIO od 2021– 2032. godine, uzeto je kretanje ovih pokazatelja kao u 2020. godini”, navedeno je u odgovoru Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Na osnovu ovih procjena efekti primjene nove, rotirajuće formule, su vidljivi od 2021. godine, kada se očekuje brži rast zarada od rasta potrošačkih cijena.

“Za prve dvije godine (2019. i 2020. godina) usklađivanje penzija i vrijednosti penzije za jedan lični bod je isto primjenom i postojeće i nove formule, jer se prema procjeni očekuje brži rast potrošačkih cijena od rasta zarada”, piše u Izvještaju.

Savez penzionera glasao protiv povećanja penzija

Zanimljivo, predstavnici Saveza penzionerasu, u okviru Radne grupe, glasali uglavnom za predloge Vlade i protiv predloga sindikata. Pa čak i kad je u pitanju predlog za povečanje penzija.

Tako su, recimo glasali protiv predloga da najniža penzija iznosi 40 odsto minimalne potrošačke korpe po izvještaju Zavoda za statistiku Crne Gore, ili 40 odsto prosječne zarade.

Takođe, glasali su protiv predloga sindikata da pravo na porodičnu penziju mogu ostvariti članovi porodica bez obzira na staž umrlog osiguranika, i protiv predloga da pravo na porodičnu penziju može ostvariti vanbračni drug.

Notari tražili da rade do 70. godine

Tokom javne rasprave bilo je veoma začujuđih zahtjeva. Tako je Anđelko Milošević, ispred Notarske komore Crne Gore tražio da notari rade do 70. godine života.

Oni su tražili se u Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju unese odredba da se u određenim slučajevima i za određene kategorije osiguranika, a tu podrazumijeva i notare, predvidi mogućnost da mogu i nakon 65. godina života, a najkasnije do navršene 70. godine života, obavljati svoju osnovnu djelatnost. Predlog, međutim, nije  bio prihvatljiv jer takav zahtjev ne može biti razmatran u okviru Zakona o PIO.

Poljoprivrednicima prihvaćen zahtjev

Ministasrtvo rada i socijalnog stranja je prihvatilo predlog Ministarstva poljoprivrede da se izmijeni član 210, koji se odnosi na osiguranike u poljoprivredi, budući da su godine postale ograničavajući faktor

“Smatramo da su godine života 50 (muškarac), odnosno 45 (žena) ograničavajući faktor, pa  stoga predlažemo da se ovaj član uskladi sa odredbom kojom je precizirana granica od 67 godina života kao gornja granica radne sposobnosti. S tim u vezi, i žene i muškarci bi mogli po prvi put da se obrate za upis u Registar osiguranika poljoprivrednika sa 52 godine starosti, i na taj način bi mogla da im se pruži mogućnost uplate doprinosa do 67. godine života, čime bi im se omogućilo da imaju 15 godina staža, što je minimum za ostvarivanje prava na penziju, ukoliko je gornja granica radne sposobnosti i za žene i za muškarce 67 godina”, navodi se u predlogu Ministasrtva poljoprivrede, koji je prihvaćen i biće inkorporiran u Predlog zakona.

Ministarstvo rada nije prihvatilo zahtjev Agencije za nacionalnu bezbjednost da je neophodno posebno regulisati status osiguranika na radnim mjestima sa beneficiranim stažom u sektoru bezbjednosti u pogledu ostvarivanja prava na penziju.

Deficit Fonda PIO iznosi više od 100 milliona eura godišnje i ostaje da se vidi da li će implementacijom zakona biti smanjen.

Prema programu VladePredlog zakona o PIO trebalo bi da bude utvrđen u četvrtom kvartalu, što znači da bi se poslanici o aktu mogli izjasniti do kraja godine.

Izvor: Portal Analitika

Check Also

Otvorena rezervna lokacija CBCG

Guverner Centralne banke Crne Gore dr Radoje Žugić sa predsjednikom Opštine Žabljak Veselinom Vukićevićem i …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *