Građani Hrvatske se sve više zadužuju. Ukupna kreditna zaduženost krajem septembra iznosila je 122,6 milijardi kuna, stoji u analizi Hrvatske privredne komore (HGK). To je povećanje od gotovo 4 posto u odnosu na prošlu godinu i najveću zaduženost hrvatskih domaćinstava od decembra 2015. godine.
Što se novoodobrenih kredita za ovu godinu tiče, bankari su najviše odobravali stambene kredite, a u puno manjoj mjeri su odobravali revolving kredite, kredite po kreditnim karticama, potrošačke kredite i prekoračenja po transakcijskom računu. Usprkos tome, u ovoj su godini banke ipak najviše novaca plasirale upravo za prekoračenje po transakcijskim računima građana.
Kako kažu, Hrvati kredite u najvećoj mjeri podižu za kupovinu stana, njih 43 posto, a veliki dio čine i gotovinski nenamjenski krediti, 37 posto. Razloge povećanog zaduživanja treba tražiti u rekordno niskim kamatnim stopama koje i nastavljaju da padaju, piše HGK. Pri tome, kamatne stope na čiste kunske kredite za, kupovinu stana, odnosno stambene kredite, pale su ispod onih kunskih s valutnom klauzulom.
Ne iznenađuje da su novoodobreni krediti u ovoj godini, čak 92 posto, bili u čistim kunama. Time je, piše u analizi, stanovništvo prvi put više zaduženo u kunama nego u kunama uz valutnu klauzulu.
