Iseljavanje iz najrazvijenijih država: Zašto stručnjaci napuštaju zemlje u koje svi drugi hrle?

Ma koliko to nama zvučalo nevjerovatno, njemački ljekari uče švedski da bi u ovoj skandinavskoj državi potražili bolji posao, a Njemačka je u vrhu razvijenih zemalja po odlivu stručnjaka. Analitičari upozoravaju da iseljavanje viskoobrazovanih predstavlja sve veći problem i za najbogatije privrede, ali iako su motivi za emigraciju naizgled isti kao i u siromašnijim zemljama, jasne su ogromne razlike u shvatanjima šta je to „bolji život“.

Prema podacima londonske kompanije za istraživanje tržišta Finaccord, u svijetu trenutno ima oko 66 miliona ekonomskih iseljenika, a procjenjuje se da će taj broj porasti na 88 miliona u narednih pet godina. Iako se većinom emigrira iz siromašnijih u bogatije zemlje, ni zapadne države nisu imune na odliv obrazovanih kadrova, koji navode gotovo iste razloge za odlazak kao njihove kolege iz manje razvijenih ekonomija: povoljnije uslove rada i mogućnosti za profesionalni razvoj, značajno veće plate, ali i kvalitetnije zdravstvo i obrazovanje za njihovu djecu. Nasuprot Evropi, obrazovani Amerikanci se najčešće iseljavaju iz privatnih, porodičnih razloga, kao i zbog nezadovoljstva političkom situacijom u svojoj zemlji. Bez obzira na primarne motive, analitičari procjenjuju da će ubuduće iseljavanje viskoobrazovanih predstavljati sve veći problem i za najrazvijenije privrede.

Imajući u vidu da se u regionu Njemačka percepira kao jedna od najpoželjnijih destinacija za iseljavanje, te da je prema istraživanju finansijske korporacije HSBC po uslovima za rad i sa prosječnom godišnjom platom stručnjaka od oko 98 hiljada dolara druga najprivlačnija država u svijetu za viskoobrazovane, odmah iza Švajcarske, iznenađuje podatak da je Njemačka i u samom vrhu po „odlivu mozgova“. Prema analizi OECD-a kojom se rangira iz kojih zemalja članica stručnjaci najviše odlaze u potrazi za boljim profesionalnim i životnim uslovima, Njemačka je na – petom mjestu.

Studija pokazuje da kada je riječ o evropskim zemljama, Njemci se najviše iseljavaju u Švajcarsku, Veliku Britaniju i Francusku, a rado odlaze i u manje ekonomski moćne ali klimatski privlačnije zemlje, Španiju i Italiju. Van Evrope, najveći broj njemačkih iseljenika broji Kanada, slijede SAD, Australija i Novi Zeland. U pomenutoj analizi se procjenjuje da ukoliko se iseljavanje nastavi postojećim tempom, Njemačka će u odnosu na aktuelnih 83 miliona stanovnika dočekati 2060. godinu sa 10 miliona stanovnika manje.

U studiji se kao najčešći razlozi za emigriranje Njemaca navode izuzetno visoki i pri tom progrersivni porezi na prihode, veoma skupo građevinsko zemljište koje često košta više od objekta koji se na njemu sazida, ali i žalbe na preveliku državnu birokratiju. Uprkos tome, istraživač OECD-a Fridrih Pošel zaključuje da pojačano iseljavanje njemačkih stručnjaka u posljednjih petnaestak godina predstavlja pozitivan trend, jer pokazuje da tamošnji kadrovi prije svega prate izvoznu ekspanziju njemačke privrede, te da se mnogi emigranti vraćaju u Njemačku sa novim iskustvima i kontaktima koji doprinose daljem razvoju domaće ekonomije.

Njemački ljekari uče švedski

Ovakav optimizam baš i ne dijele u njemačkoj Komisiji za istraživanje i inovacije (EFI). U svom najnovijem izvještaju Komisija ne samo da upozorava na rastući odliv stručnjaka, već i ocjenjuje da je viskoobrazovani kadar koji se doseljava iz drugih zemlja u prosjeku daleko lošijeg kvaliteta od onih koji odlaze, te da „okruženje i uslovi za naučna istraživanja u Njemačkoj izgleda nisu dovoljno privlačni za najbolje i najpametnije”. Rezultati istraživanja pokazuju da je u periodu od 1996. do 2011. Njemačaku napustilo za oko 4.000 naučnika više nego što se u nju doselilo, te da je nakon 2.000 godine iz zemlje otišlo 50.000 doktora nauka.

Primjetno je da posljednjih godina najviše odlaze ljekari, prvenstveno u Švajcarsku i skandinavske zemlje, a potom u SAD. Razloge pojašnjava stručnjak sa Univerziteta u Osnabrücku Klaus Bade, koji tvrdi da se „njemački ljekari u inostranstvu mogu ponovo baviti svojom profesijom, a ne administracijom kao u Njemačkoj, na šta ih od jutra do mraka prisiljavaju fondovi zdravstvenog osiguranja“. Nemačaki mediji, takođe ocenjuju da je pojačano iseljavanje stručnjaka više pretnja nego šansa za njemačku ekonomiju, navodeći i podatak da zbog takvog trenda Njemci u drugim zemljama već otvaraju firme za pružanje usluga svojim sunarodnicima koji tek dolaze u potrazi za poslom, kao i da u skandinavske zemlje emigrira toliko njemačkih ljekara da je Medicinski fakultet u Erlangenu studentima ponudio i kurseve švedskog.

Švedska je i prema izvještaju HSBC jedna od najpoželjnijih zemalja u svijetu za emigrante, ali sa prosječnom godišnjom zaradom od oko 85 hiljada dolara za visokoobrazovane kadrove, pozicionirala se na trećem mjestu, iza Njemačke. Švedski analitičari takođe upozoravaju da je 2015. godine iz zemlje otišlo rekordnih 50.000 Šveđana, odnosno najaviše u poslednjih 160 godina. Najveći broj stanovnika ove nordijske države iselio se u SAD a potom u Veliku Britaniju, ali na listi poželjnih su i zemlje sa toplijom klimom – Španija, Francuska, Italija, pa čak i Tajland.

Nasuprot uvjerenju da se i Britanci rado sele u sunčanije predjele ali tek kada se penzionišu, statistika pokazuje da većinu od 139.000 ljudi koji su tokom 2017. napustili Veliku Britaniju, što je najveći broj od 2008. godine – čine mladi i visokoobrazovani. Istovremeno, prošle godine se u ovu državu doselilo nešto više od 100.000 ljudi iz drugih zemalja, što je najmanje u posljednjih pet godina. Kao glavni razlozi za veće iseljavanje nego doseljavanje navode se moguće posljedice Bregzita, ali i žalbe pojedinih poslovnih krugova na manjkavosti britanskog poreskog sistema.

Kanada, američki san

Nepovoljna poreska politika, naročito u vrijeme francuskog predsjednika Fransoa Olanda, glavni je motiv i za iseljavanje francuskih stručnjaka koji, pak, najrađe biraju – Veliku Britaniju. Procjenjuje se da samo u Londonu živi oko 400.000 Francuza, kao i da u tom gradu posluje preko 700 francuskih kompanija, što je 30% više nego prije pet godina, a među razlozima za seljenje poslovanja u britansku prestonicu navodi se i daleko jednostavniji postupak prilikom osnivanja firme.

U sunčanoj Italiji, mladi s fakultetskom diplomom svoju perspektivu baš i ne vide kao svijetlu. Iako ova država ima sve manje svršenih studenata – 19,8% u poređenju sa prosjekom EU koji iznosi 33,6%, među njima je najveći broj nezaposlenih (58%) u poređenju s drugim članicama Unije. Prema istraživanju Fondacije CEI, od oko 90.000 italijanskih građana koliko ih godišnje napusti zemlju, 36,2% je starosti od 18 do 34 godine, a više od polovine čine muškarci. Stručnjaci iz oblasti prirodnih nauka najradije odlaze Njemačku, Švajcarsku i Veliku Britaniju, a isti izvor navodi da se 73% njih nikada ne vrati u svoju zemlju.

Da su Amerikanci svijet za sebe, pokazuju i trendovi u emigraciji, budući da se tamošnji stručnjaci ne libe da zbog ljubavi napuste zemlju i odu čak i u daleko siromašnije države. Ipak, standarno se iseljavaju u Kanadu, u prosjeku oko 9.000 njih godišnje u posljednjoj deceniji, prije svega zbog uverenja da je ova država, iako industrijski razvijena i bogata, u socijalnom pogledu daleko ispred njihove domovine.

Egzodus milionera

Istraživači „Global Wealth Review“ procjenjuju da je prošle godine u svijetu bilo 13,6 miliona ljudi s imovinom vrijednijom od milion američkih dolara, od kojih je iste godine emigriralo 82.000 njih, najviše iz Francuske (12.00) zbog, kako se navodi u istraživanju, sve ćešćih terorističkih napada, ali i rasta desničarskog populizma u toj zemlji. Na drugom mjestu je Kina, iz koje se iselilo 9.000 „crvenih bogataša“, ali ne zbog političke situacije, već zbog želje da sa svojim porodicama žive u državama koje imaju kvalitetnije zdravstvo i obrazovanje. Na listi odbjeglih milionera slijede Brazil (8.000), Indija (6.000) i Turska, iz koje je prošle godine otišlo takođe 6.000 milionera, što je, međutim pet puta više nego 2015. godine. Najčešći razlozi koje turski bogataši navode za iseljavanje su rast terorističkih napada i veoma nestabilna situacija u zemlji nakon neuspješnog državnog udara 2016. godine.

Vladimir Adonov

Izvor: Bif.rs

Check Also

Statis u partnerstvu sa kraljevićima iz Emirata, moguć ulazak Alfa Dabi fonda u Sveti Stefan

Alfa Dabi Holding (Alpha Dhabi), investicioni fond kraljevske porodice Al Nahijan iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, …

Leave a Reply

Your email address will not be published.