Da li će biti zauzdan rast cijena goriva?

Na svjetskom tržištu, cijene sirove nafte dostigle su u oktobru višegodišnji maksimum, a barel nafte tipa “brent” koštao je i više od 85 dolara.

Cijene goriva na benzinskim stanicama u Crnoj Gori i širom regiona na ivici su maksimuma. Stručnjaci ističu da je više uzroka doprinijelo tome, kao i da se u narednom periodu ipak ne očekuje dalji skok cijena sirove nafte, pa samim tim ni goriva.

Rast cena nafte na svetskom tržištu neminovno je uticao i na rast cena naftnih derivata.  Cijene goriva u Crnoj Gori od prije nekoliko dana su veće za tri do pet centi, nakon čega litar euro dizela košta 1,31 euro što je svega sedam centi manje od istorijskog rekorda iz avgusta 2012. kada je iznosio 1,38 eura. Rekordna cijena eurosupera 95 tada je bila euro i po a sada je 1,41 euro, a eurosuper 98 te rekordne godine koštao je 1,54 eura a sada 1,41 euro.

Sirova nafta, kao jedan od najznačajnijih berzanskih pokazatelja, poskupjela je u prethodnih mjesec i po dana za 22 procenta i krajem septembra je sa 86,29 dolara za barel dostigla najvišu cijenu u posljednje četiri godine.

Stručnjaci navode da se može očekivati da se svjetski trendovi u segmentu energenata prenose i na domaće benzinske stanice.

Poskupljenje zbog rasta cijene nafte i berzanskih kotacija

U prethodnih mjesec i po cijena sirove nafte poskupjela je za 22 odsto, što je veliki skok i odražava se i na cijenu goriva.

Sada je u zastoju i vidjeće se da li će se zadržati na nivou od 80 dolara, ističu stručnjaci, uz objašnjenje da na cijenu goriva utiče više faktora, a cijena sirove nafte samo jedan od njih, mada i glavni.

Pored toga, na porast cijena derivata utiče i kurs dolara, ali i akcizna politika država.

Stručnjaci navode ističe da će se vidjeti kako će se kretati trendovi na tržištu ali da se ipak ne očekuje veći skok cijena sirove nafte, pa samim tim ni goriva u narednom periodu.

“Ovako visoke cene ne odgovaraju ni naftnim kompanijama, jer onda pada potrošnja”, objašnjava Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović.

Moguć pad cijene nafte

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle nedjelje pale, drugu nedjeljuzaredom, jer su porasle zalihe u SAD-u i jer se usporava rast kineske ekonomije, što bi moglo smanjiti potražnju za energentima.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle nedjelje pala 0,9 posto, na 79,78 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3,1 posto, na 69,12 dolara.

Pad cijena nafte drugu nedjelju zaredom posljedica je naznaka usporavanja rasta najvećih svjetskih ekonomija, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za ′crnim zlatom′.

Cijene naftnih fjučersa su ove nedjelje pale za tri odsto u Njujorku, prenela je njujorška agencija Blumberg.

Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik nafte, upozorila je da bi mogla iskoristiti poziciju vodećeg dobavljača, ako bude kažnjena zbog nestanka saudijskog novinara Džamala Kašogija u njenom kozulatu u Istanbulu.

Analitičari, međutim, sumnjaju da bi kriza mogla ići tako daleko, a jenjavanju zabrinutosti doprinijeli su i podaci američke vlade koji su pokazali da su zalihe nafte u SAD prošle nedjelje porasle više od očekivanja.

Izvor: Novosti, Agencije

Check Also

Fejsbukova kriptovaluta ima novo ime: Diem umjesto Libra

Diem umjesto Libra: kriptovaluta, koju uglavnom podržava Facebook ima novo ime kako bi naglasila svoju …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *